Svečana premijera dokumentarno-igranog filma "Je letrika ubila štrige" održat će se u petak u 20 sati u kinu Valli, a ulaz je besplatan.
O štrigama i štroligama
Film je nastao u sklopu projekta "(Ne)skrivena Istra", a kroz priče kazivača o fantastičnim bićima Istre, štrigama, štrigunima, morama, štroligama, krsnicima, vukodlacima, na svim jezicima i narječjima koji se govore u Istri ovaj film prikazuje njeno bogato kulturno nasljeđe, raznolikost i ljepotu njenih krajolika, s posebnim naglaskom na još neotkrivena područja i ljepote Istre. Dvadeset i četiri kazivača iz svih dijelova Istre, na autentičnom jeziku pričaju priče koje se ili tradicionalno pričaju u njihovom kraju ili su to priče koje su doživjeli njihovi bližnji, a o nekima govore kao o doživljaju "iz prve ruke".
Režiser filma je Cristian Kolacio koji je film i producirao i napisao scenarij, zajedno uz Vivianu Brkarić. Autor glazbe je Noel Šuran koji u svojem prepoznatljivom eksperimentalnom propitivanju tradicijske glazbe koristi suvremene i tradicionalne tehnike. Zvučna kulisa filma na svojevrstan način ilustrira ono što se u filmu prožima, a to je tradicija i suvremeno gledanje na mitove i vjerovanja. Na tom tragu, u filmu se, u hibridnoj formi, izmjenjuju dokumentarni kadrovi s kazivačima i igrane scene u kojima glumci rekonstruiraju priče kazivača. Film ne nudi jednoznačan odgovor na pitanje "Je letrika ubila štrige?", već gledatelja vodi u svijet mašte u jednu manje poznatu, mističnu Istru.
Montažer je Željko Bobo Bobanović, oblikovatelj zvuka Ivo Arexx Vičić, asistent režije Mladen Mlaggio Đaković, montažer zvuka Robert Maister, za vizualne efekte (VFX) zadužen je Luka Bešlić, za drugu kameru Tedi Grubica, za tekst naracije Mladen Blažević, scenograf je Sven Stilinović, masku je napravila Romana Poropat, a glavnu ulogu tumači Refik Fiko Saliji. Narator je Paolo Zgrablić.
Kazivači koji se pojavljuju u filmu su Elis Baćac, Vlado Benussi, Giulio Burul, Lino Capolicchio, Mauro Doričić, Đani Dundara, Marino Dussich, Josip Glavina, Marijan Grabar, Zdenka Jakus, Milica Kranjčić, Branko Kukurin, Vlasta Mikolavčić, Katina Milotić, Amir Muzur, Roberto Rabak, Roberta Razzi, Edvin Rutar, Franco Stener, Vinko Škalamera, Nikola Škoko, Marija Šverko, Zorko Ziraldo, Ervina Zolta Hrvatin. Glumci su Mario Anić, Dino Baćac, Nikola Baf, Masimo Benazić, Gaetano Benčić, Laura Benčić, Luči Benčić, Tea Bertović, Ružica Bibulić-Knapić, Tin Bobanović, Elena Brnabić, Enea Čučak, Antica Gašparini, Enmari Grožić, Stefani Grožić, Adrijana Jadreškić, Petar Jadreškić, Ivana Jakačić, Milka Jedrejčić, Adelina Jug, Zoran Karlić, Silvia Kirin, Ani Krajcar, Franjo Krajcar, Leana Krajcar, Marija Krajcar, Natali Krajcar, Sandi Krajcar, Elena Krištofić, Ana Licul, Anđelika Licul, Nina Licul, Diego Martinčić, Ana Mežnarić, Dalen Načinović, Lucijan Nadišić, David Ravnić, Erik Ravnić, Danijel Ribarić, Josip Ribarić, Marija Ribarić, Saša Runko, Mario Santrač, Miomir Savić, Morena Simonović, Lucio Slama, Beatrisa Smoković, Marko Smoković, Mateo Smoković, Anton Stojnić, Goran Sunić, Mirjana Šišović, Adriana Štoković, Lina Tomasov, Luka Tominić, Monika Topić, Nada Tumpić-Družetić, Valter Turčinović, Petra Vidak, Melani Zajc, Kristijan Žgaljardić, Rea Žigant i Dina Žužić.
Film je realiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije i Općine Kršan, Primorsko-goranske županije, Općine Pićan, Gradova Buzet, Rovinj, Labina, Općine Žminj, te pokrovitelja COLAS Hrvatska d.d., IS-Istarski Supermarketi, TE Plomin, Istarske filmske komisije i Istarske kulturne agencije.
(Ne)skrivena Istra projekt je pokrenut 2014. godine sa željom da se u njemu objedini filmska umjetnost te istarska usmena tradicija pripovijedanja s naglaskom na pripovijetke o fantastičnim bićima, ispričanim na autentičnim istarskim jezicima i dijalektima. Nositelj projekta je udruga "Spod Učke".
Bogata usmena tradicija
Kako kažu, Istra ima bogatu usmenu tradiciju pripovijedanja, a posebno su zanimljive priče o fantastičnim bićima koje su se pripovijedale u prošlosti, ali se pričaju još i danas. Užurbani stil života i nove tehnike i tehnologije dovele su do toga da tradicija pripovijedanja nestaje. U vrijeme globalizacije vrlo je važno sačuvati samu tradiciju pripovijedanja, ali i dokumentirati i sačuvati audio i videozapise priča ispričanih na autentičnom jeziku pripovjedača. Upravo je to namjera ovog projekta da se sakupi što više priča ispričanih na jezicima i dijalektima Istre, pošto su neki jezici visoko ugroženi zbog sve manjeg broja govornika do čega je došlo zbog prekida prirodnog prijenosa jezika s roditelja na djecu te sve većeg iseljavanja iz područja gdje se ti jezici govore. Dva jezika koji spadaju u visoko ugrožene jezike Istre su vlaški (istrorumunjski) te istrioto (istriotski) koji se nalaze na UNESCO-voj Crvenoj listi ugroženih jezika svijeta te predstavljaju nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske. (Mladen RADIĆ)