Njegovo ime sinonim je za filmsku glazbu i neke od najljepših i najupečatljivijih filmskih melodija njegovo su djelo - to je maestro Ennio Morricone koji će 11. travnja pohoditi Hrvatsku, i to zagrebačku Arenu. Slavni dirigent dolazi u sklopu turneje "My Life in Music (50 Years of Music – World Tour)" s orkestrom koji broji više od dvije stotine vrhunskih glazbenika. Najplodonosniji autor u povijesti filmske glazbe pred hrvatskom će publikom uz pomoć Zagrebačke filharmonije i sopranistice Susanne Rigacci izvesti svoja najpoznatija djela koja su obilježila filmsku povijest.
Suradnja s Leoneom
Morriconeova glazba korištena je u više od 60 nagrađivanih filmova, no maestro je posebno poznat po suradnji sa Sergiom Leoneom, legendarnim redateljem špageti vesterna kao što su "Za dolar više", "Dobar, loš, zao" ili "Bilo jednom na Divljem zapadu". Njih su dvojica toliko puta radili skupa da je suradnja s Morriconeom postala Leoneov zaštitni znak. Nemoguće je zamisliti Leoneove, ali i ne samo njegove filmove bez karakteristične Morriconeove glazbe.
Za svoj rad maestro je kroz pola stoljeća stvaralaštva osvojio brojne nagrade i priznanja, među njima i Oscara za životno djelo, pet nagrada BAFTA, tri Zlatna globusa i Grammy. Za Oscara je nominiran pet puta, što može zahvaliti glazbi koju je skladao za čak petstotinjak filmova, a osim vesterna skladao je glazbu za filmove kao što su "Nedodirljivi" Briana De Palme, a s Quentinom Tarantinom surađivao je u filmovima "Kill Bill" i "Odbjegli Django". Morricone je doprinio velikom nizu filmskih žanrova, od komedije, drame, trilera, horora, romansa, pa do umjetničkih i eksploatacijskih filmova. To ga čini jednim od najraznovrsnijih i najsvestranijih umjetnika na svijetu. Godine nisu nimalo usporile Morriconea koji je nastavio raditi s vrhunskim redateljima poput Pedra Almodovara, Romana Polanskog, Mikea Nicholsa, Olivera Stonea ili Barryja Levinsona.
Ulaznice za zagrebački koncert se mogu kupiti na prodajnim mjestima Eventima i na stranici www.eventim.hr.
Tajna Morriconeovog uspjeha
Morricone je rođen 1928. u Rimu, a kao tajnu svog uspjeha navodi to što ga se ne povezuje isključivo ni s jednim pravcem: "Volim se mijenjati, tako da nema opasnosti da ljudima dosadim. Uživam u svim vrstama filmova, pa tako, iako se ne smatram ljubiteljem horora, volim djela Darija Argenta i Johna Carpentera".
Glazbu je počeo studirati na Konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu u dobi od 12 godina. Dok ga njegov tutori potiču da se koncentrira na komponiranje, mladi Ennio uzdržava se svirajući trubu u jazz bendovima, a nakon diplome na konzervatoriju radi na talijanskoj nacionalnoj radijskoj mreži. Nakon ovoga, puno je jasnije i zašto su njegov prepoznatljiv zvuk upravo truba te klasična gitara, koje obilato koristi u svojim skladbama. Nakon jazza i radija, filmovima se okreće u ranim 60-ima i polako od svog imena stvara brend koji danas znamo.
Zagrebačka filharmonija i Susanna Rigacci
Morricone je u Zagrebu izrazio želju nastupiti s najboljim glazbenicima Hrvatske a to je Zagrebačka filharmonija pod vodstvom umjetničkog savjetnika maestra Dmitrija Kitajenka. Zagrebačka filharmonija njeguje tradiciju vrhunskog muziciranja već više od 140 godina, kao najbolji hrvatski simfonijski orkestar i jedan od najpoznatijih u ovom dijelu Europe.
Uz njih će nastupiti sopranistica Susanna Rigacci koja će izvesti neka od Morriconeovih najljepših djela. Ova renomirana sopranistica često surađuje s maestrom i izdaje nosače zvuka s njegovim kompozicijama. Rođena je u Stockholmu, diplomirala je na konzervatoriju Luigi Cherubini u Firenci, te je uspješno pohađala postdiplomski studij kod Iris Adami Corradetti. Pod njenim vodstvom, Susanna je nagrađena na međunarodnom natjecanju "Maria Callas", i na Mozarteum u Salzburgu. Rigacci je nastupala na pozornicama najprestižnijih kuća, milanskoj La Scali, venecijanskoj La Fenice, njujorškom Carnegie Hallu, pariškim Opéra Comique i Théatre Châtelet, praškoj filharmoniji, londonskoj Queen Elizabeth Hall, te diljem Europe. Njen lirski soprano iskazuje se u djelima talijanskog baroka, ali izvodi i djela moderne glazbe. (Mladen RADIĆ)