S internisticom Lidijom Gajski, autoricom knjige "Lijekovi ili priča o obmani" u kojoj otvoreno progovara o sprezi između liječnika i farmaceuta, što u konačnici plaćaju pacijenti, popričali smo o brojnim kontroverznim pitanjima u medicini.
- Kad upozoravate na spregu liječnika i farmaceuta, o čemu konkrentno govorite?
- Sprega farmaceutske, odnosno medicinske industrije i liječnika vrlo je proširena, mogli bismo reći sveprisutna, i bitno utječe na porast potrošnje lijekova i drugih zdravstvenih usluga. Proizvođači lijekova danas financiraju značajan dio istraživanja vezanih uz lijekove, a liječnici-znanstvenici pomažu im u dobivanju poželjnih rezultata. Možemo tu govoriti o širenju tih i takvih rezultata, stavljanju lijekova na liste obaveznog osiguranja, krojenju zakona po mjeri kompanija...
- Pokušavaju li se zdravi ljudi zapravo uvjeriti da su bolesni?
- Tržište farmaceutske industrije su bolesni ljudi. Kreirajući kvalitetne, što znači djelotvorne preparate koji liječe bolesti, proizvođači lijekova ne povećavaju, poput drugih "običnih" tvrtki, svoje tržište, već ga smanjuju ili ukidaju. I dok unatrag pedesetak godina tržište još nije bilo zasićeno i moglo se istovremeno i liječiti i zarađivati, u međuvremenu je taj sustav globalno hipertrofirao do fenomenalnih razmjera. Danas su bolesni ljudi "potrošeni" i liječenje kao zadaća farmaceutske industrije postalo je nemoguće poslanje. Stoga industrija lijekova ne radi na eliminaciji bolesti, nego ih održava kroničnima i podložnima doživotnoj terapiji.
- Znači li to da nam se danas određuje uzimanje lijekova mada ih možda ne trebamo?
- To što većina starije populacije i mnogi mlađi danas imaju povišeni tlak i kolesterol, rezultat je činjenice da su normalne vrijednosti tih parametara u novije vrijeme značajno snižene. To su učinili odbori medicinskih stručnjaka povezanih s farmaceutskom industrijom, bez ikakvih znanstvenih uporišta. Na sličan se način, bez stvarnih pokazatelja korisnosti, dijabetičarima nalaže agresivno spuštanje šećera u krvi; "liječenje" osteoporoze je nepotrebno jer se uglavnom radi o izmišljenoj bolesti; dijagnozu depresije danas dobije više od polovine ljudi koji se obrate psihijatru, no niti se radi o depresiji, niti će im antidepresivi pomoći. Menopauza nije bolest i nema dokaza da hormonska nadomjesna terapija (osim ublažavanja klimakteričnih smetnji) nosi ikakvu dugoročnu korist. Brojne se ljude opterećuje terapijom protiv Helicobactera pylori iako je ta bakterija uglavnom mirni stanovnik želučane sluznice i ima je 60 do 70 posto ljudi. Antibiotici se općenito propisuju puno više nego je opravdano, antiastmatici se daju "preventivno", Andol uzimaju desetine tisuća zdravih ljudi… (Razgovarala B. PETROVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA