Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti kako u razvijenom svijetu tako i Hrvatskoj. Vodeću ulogu ima ishemijska bolest srca (srčani udar, angina pektoris), a potom cerebrovaskularna bolest (moždani udar). U pozadini tih bolesti je ateroskleroza koja dovodi do sužavanja arterije te djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u ciljnim organima (npr. srce, mozak i drugi).
Redovita tjelesna aktivnost ima čitav niz povoljnih utjecaja na naš organizam, a osobito na srce i krvne žile. Dugoročno poboljšava cirkulaciju krvi u svim žilama tijela te u samom srčanom mišiću (širi krvne žile u scu i poboljšava protok krvi), poboljšava rad površinskih stanica unutrašnjosti krvnih žila, smanjuje mogućnost stvaranja ugrušaka i rizik od stvaranja aritmija.
Osim direktnih učinaka na srce i krvne žile, tjelesna aktivnost smanjuje i čimbenike rizika od ateroskleroze kao što su: prekomjerna tjelesna težina, povišene masnoće u krvi, povišen arterijski tlak i šećerna bolest tipa II.
Preporučena minimalna doza tjelesne aktivnosti za dobrobit na srce i krvne žile je 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno no što bi odgovaralo 30-ak minuta dnevno tijekom 5 dana u tjednu. Za dodatnu dobrobit na zdravlje preporuča se dvostruko veća doza tjelesne aktivnosti tjedno tj. jedan sat dnevno kroz najmanje 5 dana u tjednu.
Preporuča se aerobna i umjerena tjelesna aktivnost što odgovara brzom hodanju (od 4.8 do 6.5 km/h), vožnji bicikla brzinom do 15 km/h, umjerenom plivanju, tenisu u parovima, golfu, plesu, vrtlarenju (košnja travnjaka, grabljanje), umjerenim kućanskim poslovima (usisavanje, pituranje), aktivnom igranju s djetetom.
Ako se umjerena tjelesna aktivnost kombinira s onom većeg intenziteta, doza tjelesne aktivnosti može biti i manja.
Kad zdravlje osobe dopušta, preporuča se aerobnu tjelesnu aktivnost nadopuniti vježbama mišićne snage barem 2 sata tjedno.
Prije svake tjelovježbe preporuča se kraća faza zagrijavanja, a nakon svakog vježbanja faza istezanja kojim ćemo smanjiti moguće povrede mišića i zglobova.
Osobe s sjedelačkim načinom života, a osobito one s više čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila (pušenje, prekomjerna tjelesna težina, povišen tlak, masnoće i šećer u krvi) izložene su i većoj vjerojatnosti iznenadnih fatalnih događanja tijekom vježbanja (srčani ili moždani udar, nagla smrt). Takvim se osobama, a koje planiraju započeti vježbanje većeg intenziteta, preporuča prethodan liječnički pregled uz EKG i egrometrijsko testiranje.
Svojim povoljnim učincima na srce i krvne žile bolesnika s ranije znanim srčanim bolestima, osobito koronarnom bolešću (preboljeli srčani infarkt, stabilna angina pektoris, stanje nakon operacije srčanih premosnica ili ugradnje stentova) tjelesna aktivnost povoljno utječe na smanjenje srčanih simptoma i poboljšanje kvalitete života, smanjuje vjerojatnost ponovljenog srčanog infarkta i ponovnih bolničkih liječenja te značajno smanjuje srčanu i sveukupnu smrtnost.
Tjelesna aktivnost treba biti neizostavni dio načina života svakog od nas (zdrave, rizične i bolesne osobe). Doza i intenzitet tjelesne aktivnost mora biti postupna i individualno prilagođena mogućnostima i potrebama svake osobe.
Promo