Blagdanski ugođaj uz čašu kuhanog vina


Kada se temperature spuste, a pogotovo u božićno vrijeme, kuhano vino mnogi prepoznaju kao odličan napitak koji će podjednako ugrijati i okrijepiti, ali isto tako pružiti nezaboravnu vožnju gotovo svim osjetilima. Poprilično ga je lako pripremiti, a sasvim sigurno će pridonijeti blagdanskoj atmosferi i na neki način unijeti onu toplinu u svaki dom.

Tragom vina od Rima do Stockholma

Prvi trag kuhanog vina nalazimo gotovo 1.800 godina unatrag kada su stari Rimljani grijali vino vjerujući kako će ih to dodatno zaštititi od hladnoće. Kao i ostatak svoje kulture, proširili su i tu svoju naviku na većinu europskog kontinenta, što svojim velikim osvajačkim pohodima, što trgovinskim putovima i usmenom predajom. Mnogi su narodi tako preuzeli tradiciju kuhanja vina, a s vremenom su počeli dodavati razne začine zbog općeg uvjerenja kako kuhano vino sprječava bolest, odnosno ima svojevrsnu preventivnu funkciju u očuvanju zdravlja. Iako su se i tada prilikom pripreme dodavali razni zaslađivači i latice cvijeta kako bi dobili nešto slađi napitak, s okusom kuhanog vina posebice se počelo eksperimentirati u moderno doba. Začini ne samo da prikrivaju nešto jači okus prokuhanog vina nego dodatno stimuliraju naša osjetila stoga ne čudi što čaša toplog vina uvijek probudi neka draga sjećanja i pozitivne osjećaje. Danas je klinčić jedan od najpoznatijih dodataka kuhanom vinu, no kada je priprema ovog napitka u pitanju onda gotovo da ne postoje granice. Ovisno o svojim osobnim željama kuhanom vinu možete dodati cimet, mentu, limun ili nešto potpuno ludo i nerazumno. S kuhanim ste vinom uvijek vi šef u svojoj kuhinji.

Kuhano vino za blagdanski ugođaj

Iako je popularnost kuhanog vina od njegova prvog traga pa sve do 16. stoljeća polako nestajala, u Švedskoj je upravo takvo vino postalo praktički svakodnevica. Poprilično hladni zimski uvjeti nekako su učinili kuhano vino napitak koji se ne spravlja samo krajem godine, a rastuća popularnost prokuhanog vina u toj zemlji dovela je do uvrštavanja švedskog termina "glögg" u kuharice i zapise. Krajem 19. stoljeća kuhano se vino počinje povezivati s Božićem i blagdanskim raspoloženjem, a za sve su krivi domišljati trgovci.  Osim što su počeli nuditi "glögg" sa svojim jedinstvenim receptima, na bocama prokuhanog vina oslikavali su lik djeda Mraza. Tako su tradiciju kuhanog vina postupno ponovno proširili gotovo cijelom Europom, a do danas je ono pronašlo svoje trajno mjesto u ovom božićnom periodu. Vino samo po sebi je oduvijek bilo vjeran pratitelj svakog dobrog društva, a kuhano će vino dodatno podgrijati blagdanske čarolije te uljepšati svaki advent. Bijelo vino ili crno, kako god odabrali u svakom slučaju će zamirisati svaka prostorija vašeg doma. Ako se odlučite spravljati kuhano vino po prvi puta, uđite u blagdanski štih, dajte mašti na volju i možda upravo vaš recept postane glavna senzacija ovogodišnjeg božićnog okupljanja. (mr. oecc. Andrea PANČUR/PROMO)


Podijeli: Facebook Twiter