Zajednica Talijana u Šišanu organizirala je treći Festival istriotskoga govora. Na popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri koja se govore u Hrvatskoj, a među njima je i istriotski - autohtoni predmletački romanski jezik jugozapadne Istre. Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. U njih spadaju primjerice govori s velikim brojem govornika poput francuskog i španjolskog, kao i sva talijanska narječja.
Jezični otok na jugu Istre
Istriotski čini jezični otok na jugu Istre, odnosno područje na kojem se govori jezik koji se razlikuje od jezika većine. Važno je napomenuti da istriotski čini šest zasebnih govora, te da svaki od njih sadrži neke osobitosti po kojima se razlikuje od ostalih. Primjerice na šišanskom je sumpor śolfere, na galižanskom solfero, na balskom solfer, na vodnjanskom sulforo i sulfero, a na rovinjskom sulfare.
Kako i piše na ploči koja je otkrivena usred Šišana prilikom održavanja prošlogodišnjeg Festivala istriotskog "otkad se znanost bavi tim govorima, dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, te okolna manja središta Bale, Galižana, Fažana i Šišan. Ovog govora danas više nema u Piranu ni u Puli premda ih je romanist Antonio Ive još početkom prošlog stoljeća poznavao i opisao".
Radionice za učenike i izložba
Program trećeg Festivala istriotskoga govora u Šišanu započeo je radionicama za učenike, a potom nastavljen izložbom dječjih radova. U radionicama su sudjelovali učenici talijanskih škola iz Vodnjana, Bala, Rovinja te pulske "Giuseppina Martinuzzi", odnosno područne škole iz Galižane i Šišana.
Znanstveni doprinos manifestaciji dao je Libero Benussi, koji je održao predavanje o istriotskom, odnosno o istroromanskom idiomu, a prvi je dan završen filmom "Ven sa che te conti 'na storia" Barbare Markulinčić. U ovome je filmskom uratku Barbara Markulinčić, koja godinama radi na očuvanju šišanskoga istriotskog dijalekta, razgovarala sa starim Šišancima poradi očuvanja toga izričaja.
Markulinčić je već autorica nekoliko filmova i slikovnica za djecu gdje sustavno radi na promociji toga izričaja.
Drugoga dana manifestacije održan je mimohod ulicama Šišana te potom kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali brojni KUD-ovi koji njeguju ovaj dijalektalni izričaj.
U programu su sudjelovale Zajednica Talijana Šišan (predsjednik je Antonio Dobran), Galižana (predsjednica Diriana Delcaro), Fažana (predsjednica Claudia Valente-Novak), Bale (predsjednica Miriana Pauletić) i Vodnjan (predsjednik Livio Belci). (V. BEGIĆ)