"Bura u zaljevu - Priče iz Trsta" naslov je nove, netom objavljene, knjige Elia Velana, novinara Glasa Istre koji je sve donedavno puna dva desetljeća izvještavao iz Trsta kao dopisnik Glasa Istre.
- Knjiga svjedoči o mojih dvadeset godina rada u Trstu gdje sam radio kao dopisnik Glasa Istre. Nije to knjiga o Trstu, već knjiga o viđenjima Trsta očima jednog Istrijana, kazao je Velan kojem je ovo treća knjiga, nakon monografije "Rovinj nekad i sad" te romana "Bilo jednom u Istri - Istinita priča o Ivanu Kolariću."
- Sve smo o Trstu znali, snalazili se u njemu kao u vlastitom dvorištu, a zapravo ništa nismo naučili o tom nevjerojatnom gradu kojeg nam sada otkriva Elio Velan skidajući s njegove blještave pozlate sloj po sloj (ne)poznatih činjenica, događaja, zbivanja, previranja..., ističe Miljenko Marin, urednik kulture u Novom listu i autor predgovora Velanove knjige "Bura u zaljevu - Priče iz Trsta".
Novinar po vokaciji
- Elio Velan, novinar po vokaciji, dugogodišnji dopisnik pulskog Glasa Istre iz Trsta, a posredno onda i riječkog Novoga lista, zagrebački i tršćanski student, politolog po zvanju, ali uz studij književnosti, otkriva nam u ovoj knjizi onaj drugi, skriveni Trst, Trieste izvan potrošačkih ruta – iako i u njegovoj knjizi ima karizmatičnih prodavaonica i trgovaca – otkrivajući nam činjenice koje su nam cijelo vrijeme bile na dohvat ruke, ali ih ipak nismo uhvatili. Povezavši eseje, zapažanja i priče o gradu na granici koje je objavljivao tijekom godina u različitim izdanjima i prilozima Glasa Istre u jednu protočnu cjelinu, ali zapravo nekakav žanrovski hibrid koji je teško definirati jer u konačnici nije ni roman, ni novela, ni zbirka pripovijedaka, ni putopis, ni esej već jednostavno – Velanov Trst – autor nam skicira jednu alternativnu, odmaknutu, osobnu povijest Trsta i njegova duha koja ne pretendira da bude historiografska, kronološka i znanstvena istina. Uostalom, ta Velanova povijest ne rasteže se od antičkog razdoblja do danas, iako se spominje i antika, već tematizira Trst i njegov identitet, ili bolje reći – identitete – u 19. i 20. stoljeću. To je Trst kojeg zapravo danas više nema, kao što nema više ni tih ljudi koji su ga činili, ili ih ima sve manje – ostali su u sjećanjima, u urbanim legendama, poneki u arhivama, tek rjeđi u povijesti. Velan je u ovoj knjizi kroničar jedne izgubljene kolektivne, ali i vlastite memorije, piše svojevrsnu paralelnu povijest Trsta, piše o ljudima koji su činili njegov multikulturalni identitet, donosi priče o ljudima dvostrukih, trostrukih ili višestrukih identiteta, o njihovim nevjerojatnim životnim izborima, odlukama i sudbinama, o ljudima koje velika povijest zapravo nikad neće zabilježiti, ili će ih zabilježiti vrlo rijetko i sporadično, usputno tek kao fusnotu..., ističe Marin.
Istančan osjećaj za reportažu
Ukazujući na poznatu "famoznu sintagmu o dnevnim novinama koje žive jedan dan, a već su sutra stari papir i smeće", Marin napominje: "Možda upravo zbog toga posljednjih godina, vjerojatno i duže od desetljeća, postoji u izdavaštvu trend da sve više novinara objavljuje izbor iz svog svakodnevnog rada u formi knjige, da bi na neki način spasili od potpunog zaborava ono što smatraju vrijednim. Sada se na taj potez – s pravom – odlučio i Velan: šteta bi zaista bila da te njegove lucidne zapise još netko ne pročita, tim prije što njegovo štivo nije striktno vezano za neki politički, društveni ili ini događaj – to su u pravilu tek "pokretači radnje" – a čitatelju nije nužno poznavanje ikakvog posebnog konteksta da bi razumio o čemu i zašto piše."
Naglašavajući da "Velan pripada onoj vrsti novinskih pisaca koja ima istančan osjećaj za reportažno pisanje, smisao da u nekom događaju, pojavi, osobi ili sudbini prepozna punokrvnu priču", Marin ukazuje: "On je novinar s okom za detalj koji će ne samo zapaziti, nego i iskoristiti tako da ga stavi u jedan širi kontekst, da bi dobio onu potrebnu dramaturgiju koja onda prikuje čitatelja za tekst koji čita. Lepršavog, nepretencioznog, jednostavnog i tečnog stila, Velanov se rukopis čita s lakoćom i užitkom, a svejedno otkriva gomilu činjenica i tako isprepletenih sudbina koje čitatelja katkada dovode u nedoumicu – djeluju kao fikcija i gotovo je nevjerojatno da je to o čemu i o kome Velan piše zaista dokumentarna i dokumentirana stvarnost, odnosno prošlost.
Na stotinjak njegovih stranica iskrsnut će stotinjak, ako ne i više, imena, od famoznih do anonimnih, od careva, kraljeva i sultana, pisaca, pjesnika, glazbenika, galerista, umjetnika, političara, poduzetnika, grofova, plemića, graditelja, inovatora, istraživača, putopisaca do gostioničara iz susjedstva, trgovaca, prodavača, carinika, ribara, mornara, mehaničara... čitava jedna plejada likova, živih, stvarnih, punokrvnih, s takvim životnim pričama i životnim iskustvima da vještijem piscu ne bi bilo nimalo teško te sudbine romansirati, literarizirati, zamisliti u melodramatskoj filmskoj priči... Kao da duhovi svih tih ljudi još lutaju ulicama Trsta."
Velanova topografija
- Drugi aspekt ove knjige je Velanova topografija – on se kreće onim tako poznatim i prepoznatljivim središtem Trsta, što bi se reklo Borgo Teresiano – sve te piazze i vie, trgovi i ulice, to su mjesta kojima su naši šopingholičari prošli uzduž i poprijeko stotinama puta. U njegovim esejima Trst je kao na dlanu, čitatelj točno može zamisliti kuda hoda i gdje stoji naš pisac dok nam prepričava što se događalo iza velebne fasade koju znamo napamet, ali nikada nismo zavirili u unutrašnjost te zgrade.
Na kraju, te njegove priče, zapisi i kronologije o tršćanskim identitetima, dvostrukim, trostrukim, ponekad i višestrukim, o tome kako neki rođeni Austrijanac postaje Talijan, ili kako Talijan vjerno služi austrougarskom caru, kako neki Istrijan živi i radi u Trstu cijeli životni vijek, a onda svaki slobodni trenutak bježi u zavičaj, u svoje istarsko djetinjstvo, možda su na neki posredan način i priče o autoru samom i njegovom višeslojnom identitetu. Rođen u Rovinju; Velan porijeklo vuče s Pazinštine gdje provodi djetinjstva i Lovreštine, opet negdje s granice nekadašnje Venecije i AustroUgarske Monarhije; radi za riječki La Voce del Popolo, pa za Koparsku televiziju i radio, za regionalni radio Friuli-Venezia Giulia, da bi sredinom devedesetih prešao u pulski Glas Istre i zatim radio kao dopisnik iz Trsta... i kao što je svaki pravi Tršćanin nekada baratao s barem dva, vrlo često s tri ili više jezika – njemačkim, talijanskim, hrvatskim, slovenskim... tako i Velan slaže svoje jezike, iskustva i identitete i zato je njegova knjiga tako uvjerljiva i živa, zaključuje Marin.
Predstavljanje knjige večeras u Savičenti
Knjiga Elia Velana "Bura u zaljevu - Priče iz Trsta" bit će predstavljena ove subote s početkom u 19 sati u Savičenti u oštariji Ferlin u sklopu programa Grill Peace United kojeg organiziraju Šikuti Machine. Knjigu će predstaviti Miljenko Marin. Gosti su i Aleksandar Garbin, akademski umjetnik iz Rovinja, koji će se predstaviti radom "Dekonstrukcija", a o slici će govoriti Mladen Lučić. Noel Šuran iz Lindara zadužen je za glazbeni dio programa, a voditelj je Mario Benčić.