Učenici o 'škakljivim' temama pulske povijesti

(D.ŠTIFANIĆ)
(D.ŠTIFANIĆ)

Uz dvije naknadne teorije - onu o namjernom činu koji je potaknuo masovan odlazak pulskih Talijana te onu o samoaktiviranju mina - u jednoj od najtragičnijih epizoda u povijesti Pule, eksploziji za vrijeme sportske manifestacije na pulskom kupalištu Vergarola 18. kolovoza 1946., poginulo je 116, a ranjeno 216 nevinih civila. Glas Istre je tada ovom događaju pridao malu pozornost, obavještavajući o tome malim člankom na dnu stranice, dok je pulski dnevnik "L'Arena di Pola" na naslovnoj stranici o tragediji objavio velik članak pod naslovom "Pula je u žalosti" ("Pola e in lutto").

Istraživši ne samo događaje, nego i način na koji su pojedini režimi i mediji pisali ili prešućivali događaje, dio je ovo izlaganja učenica drugog razreda pulske Ekonomske škole Petre Pralica, Ilijane Vozila, Antonele Pamić i Ane Marije Škuflić na temu "Pula u poraću" u Sveučilišnoj knjižnici u Puli gdje je u četvrtak otvorena prezentacijska izložba "Moj zavičaj kroz vrijeme".

Ovaj su višemjesečni istraživački projekt organizirali su Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Istarsko povijesno društvo. Pod mentorstvom profesora povijesti Igora Šaponje i Igora Jovanovića, prva grupa učenica je, uz tragediju na Vergaroli, istraživala i druge osjetljive događaje, pa tako i fenomen 'fojbi', kraških jama u koje su bacani prvo Hrvati, a onda Talijani, a osvijetlili su i atentat Marije Pasquinelli, koja je 10. veljače 1947. kod Dvojnih vrata ubila britanskog generala de Wintona 10. veljače 1947., motivirana sporazumom kojim su Pula i Istra pripali Jugoslaviji. Prvo je osuđena na smrt, da bi joj intervencijom talijanskog predsjednika kazna bila preinačena u doživotnu zatvorsku kaznu, a amnestirana je nakon 17 godina , 1964. godine.

Druga grupa učenika (Ivan Meljak, Marijana Krajcar, Raul Žgomba, Sara Stojimanov, Luka Gavranić, Dino Žepina i Marina Maras) prezentirala je, uz raritetne fotografije, promjene vizure Pule nakon bombardiranja. Uz zanimljiva video svjedočanstva samih aktera, treća je grupa (Lara Gergorić, Nensi Dobranović, Sarah Novoselec i Stefani Miljak) istražila temu "Bjegunci i prebjezi iz Pule i Istre nakon Drugog svjetskog rata". Posljednja grupa učenica (Marina Ereiz, Hana Kudumović, Andrea Šimek, Ivana Ivanušec, Tajana Doblanović i Britta Lukačić) prezentirala je temu Istrana u koncentracijskim logorima, a koju su prethodnih godina, prikupivši stotinjak vrijednih video i audio svjedočenja bivših istarskih logoraša, obradili Šaponja i Jovanović.

- Izuzetno sam ponosan na vas jer ste napravili veliku stvar. U nekoliko ste mjeseci suočili ste se s velikim temama i uspjeli ste realizirati izložbu, poručio je učenicima njihov profesor Igor Šaponja.

Marko Smokvina iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću pojasnio je da ovaj projekt tematizira osjetljive i kontroverzne teme iz povijesti lokalnih sredina, a dosad je obuhvatio 120 učenika u šest hrvatskih gradova. Pristupajući teškim temama koje su često predmet zlouporaba i selektivnih politika sjećanja, cilj je spriječiti da se isključivost i stradanja ponavljaju te da događaji iz prošlih ratova postanu izgovor i katalizator za nova nasilja. (Zoran ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter