Rovinjski pjesnik Alessandro Salvi prvi je istarski autor kojeg pazinska Kuća za pisce – Hiža od besid upućuje na stipendijski boravak u Vojvodinu, u sklopu suradnje s Fondacijom Balkan-kult koja upravlja umjetničkom rezidencijom kod Srijemskih Karlovaca na Fruškoj gori. Salvi će u Vojvodini boraviti u svibnju sljedeće godine, a njegov izbor bio je povod za književno druženje koje je moderirala književna prevoditeljica Lorena Kmet.
Studiozno biranje poetskih formi
Salvi je jedan od najistaknutijih pjesnika talijanske istarske književnosti rođenih sredinom sedamdesetih godina. U književnosti se javlja 2008. godine zbirkom pjesama "Rominjaju mravi mesožderi i druge sitnice", godine 2011. izdaje zbirku pjesma "I fori nel mare", a prošle je godine objavio knjigu "Santuario del transitorio". Osim što piše poeziju i kratke priče, Salvi prevodi hrvatske pjesnike na talijanski jezik.
Njegovo pjesništvo karakterizira provjereno, studiozno biranje poetskih formi iz povijesti talijanske književnosti, istaknula je Lorena Kmet, a Salvi naglasio da je u pjesništvu vrlo važno kako autor doživljava mjesto gdje se rodio i kulturu tog mjesta. "Unutar književnosti talijanske manjine uvijek se priča o nekakvoj tradiciji, ali ta tradicija počinje tek nakon Drugog svjetskog rata. Tradicija je nešto puno dublje i puno veće", kazao je Salvi i pripomenuo kako tradiciju uvijek valja obnavljati.
Sudionik i promatrač i kritičar
Salvi je zatim ispričao kako je kroz čitanje i proučavanje došao do formi koje upotrebljava u svojim pjesmama. "Sonet je kao forma predivan, ja se nađem u toj formi, ne osjećam neku tjeskobu dok ga pišem. Lako je napisat sonet a da je šepav i tvrd, ali moraš ga napisati kao da leti", kazao je autor.
U svojoj poeziji Alessandro Salvi je i sudionik i promatrač i kritičar, progovara kroz više glasova što ponekad čitatelja asocira na kazališno izražavanje; svojom poezijom stvara novi izričaj koji je oslobođen jezika svakodnevnice te nastoji pozitivno provocirati čitatelja, još su neki naglasci iz predstavljanja ovog autora u pazinskoj Kući za pisce. (D. ŠIŠOVIĆ)