Školski globusi kao "pejzaži" i "manifesti"

"Planetarij" poznatog pionira hrvatske avangarde Dimitrija Bašičevića-Mangelosa
"Planetarij" poznatog pionira hrvatske avangarde Dimitrija Bašičevića-Mangelosa

U labinskoj Galeriji KuC-a "Lamparna" otvorena je izložba pod nazivom "Planetarij" poznatog pionira hrvatske avangarde Dimitrija Bašičevića-Mangelosa. Ovom izložbom Labin Art Express XXl nastavlja s novim izložbenim programom V.I.T.R.I.O.L., kojim propituje odnose između umjetnosti i alkemije putem serije izložbi poznatih hrvatskih i slovenskih autora koji se u svome radu bave spiritualnim, ezoterijskim i introspektivnim procesima, implementirajući u njega hermetički simbolizam, kao i najnovijim spoznajama na području astrofizike, kvantne mehanike i teorije Kaosa koji se spoznajno približavaju ezoteriji, čime autori teže stapanju umjetnosti i znanstvene hermeneutike.

Planetarij u galeriji

Inovativan postav izložbe osmislio je voditelj Galerije KuC-a "Lamparna" umjetnik Damir Stojnić, koji je koncept usmjerio na onaj dio Mangelosova opusa u kojemu je kao predložak za oslikavanje koristio školske globuse.

- Mangelos je upravo u školskim globusima, koje je nazivao i "pejzažima", ali i "manifestima", sublimirao više faza svojeg umjetničkog istraživanja i eksperimentiranja. Od bilježenja smrti bliskih osoba u vrijeme Drugog svjetskog rata, što je činio iscrtavajući crne pačetvorine u svojim školskim bilježnicama, pa i kasnije u ciklusu kojega je nazvao "tabula rasa" gdje se koristio estetikom školskih pločica na kojima se nekoć kredom učilo pisati. Nekako je s njima dovršio svoj umjetnički put od prvotnog "kvadriranja mrtvih" pa do "cirkumpolacije" tih pačetvorina na samim globusima. Središnja tema njegova opusa bila je smrt, neprisutnost i anihilacija, ali ne s patetičnim osjećajem gubitka ili izgubljenosti nego kao protuslika života koja, u biti, naglašava njegovu potencijalnost, rekao je Stojnić otvarajući izložbu. Zbog činjenice da se kao predložak koristi umanjeni model našeg planeta, Stojnić je odlučio ostvariti ambijent svojevrsnog Planetarija u galeriji, i to uvećanim projekcijama Mangelosovih globusa koje se protežu od poda do stropa galerije, dok su u tri vitrine izložena dva globusa i Mangelosov rad "Muzejsko jaje" koje je za ovu izložbu ustupio povjesničar umjetnosti, umjetnik i pedagog Vladimir Gudac. Od dva izložena globusa jedan je donacija Antimuzeja Vladimira Dodiga-Trokuta, dok je drugi globus izradio sam Stojnić, prema jednoj skici koju Mangelos nije uspio realizirati, pa je time izložba dodatno obogaćena intrigantnim kustosko-umjetničkim konceptom.

Iznimno značajan autor

Dimitrije Bašičević-Mangelos rođen je 1921. u Šidu u Vojvodini, a preminuo je 1987. u Zagrebu. Zanimljivo je da je u svojem manifestu "manifest šidski" devet godina ranije točno predvidio godinu vlastite smrti. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949. godine te odmah nakon toga pa do kraja 1959. radi kao asistent u Modernoj galeriji i kao kustos u Arhivu instituta likovne umjetnosti. Bio je suosnivač Galerije primitivne umjetnosti u Zagrebu, koja je njegovom zaslugom postigla međunarodnu reputaciju. Njegova je umjetnička djelatnost dugo godina bila posve odvojena od uloge povjesničara i kustosa i nepoznata čak krugu bliskih prijatelja i suradnika. Kako bi jasno odijelio te dvije sfere djelovanja, Bašičević za svoj umjetnički pseudonim preuzima ime jednog malog mjesta kraj rodnog Šida koje se zove Mangelos. Od 1959. godine postaje članom umjetničke grupe Gorgona unutar koje su još djelovali Josip Vaništa, Ivan Kožarić, Julije Knifer, Đuro Seder, Radosav Putar, Miljenko Horvat i Matko Meštrović. Svojim radom i osobnošću značajno je utjecao na hrvatske konceptualne umjetnike 70-ih godina, okupljene oko galerije "Podroom": Vladu Marteka, nedavno preminulog Mladena Stilinovića, Vladimira Dodiga-Trokuta, Željka Kipkea i ostale. Danas Mangelos zauzima značajno mjesto na međunarodnoj umjetničkoj sceni što potvrđuju brojne izložbe, kritički tekstovi i djela zastupljena u najvažnijim muzejskim zbirkama diljem svijeta.

Izložba ostaje otvorena do 18. studenog i može se pogledati od ponedjeljka do subote, svakim danom od 18 do 21 sat. Izložbeni ciklus V.I.T.R.I.O.L., koji se provodi se uz potporu Ministarstva kulture, nastavlja se u studenom i prosincu izložbama umjetničkih kolektiva IRWIN(SLO) i L.A.E. XXl (HR). (Priredio M. RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter