Kaj & ča susret; prožimanja i perspektive, održan je u povodu 40. godišnjice suradnje dvaju sabora kulture - Kajkavskog spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba te brojnih katedri Čakavskog sabora. Domaćin mu je u prostorima galerije i Glagoljske tiskare "Juri Žakan" Roč, smještenih kod ročkih Velih vrata, bila Katedra Čakavskog sabora Roč, koja je nedavno obilježila 40. obljetnicu plodonosnog djelovanja.
Značajni projekti
U simboličnom presjeku sustavnog djelovanja oba sabora u temeljima hrvatske kulture, znanosti i pismenosti, sudionici ročkog susreta podsjetili su na najznačajnije kulturne projekte i njihove pokretače. Od onih vezanih uz ročku Katedru: od Aleje glagoljaša Roč - Hum, Prijatelja Roča, Ročkog glagoljskog bijenala, Male glagoljske akademije, pa sve do kapitalne knjige Frane Para "Nevidljiva tipografija". Među desetak trajnih programa Kajkavskog spravišča istaknut je onaj u sklopu kojeg je ročki susret i organiziran - program kulturološkoga povezivanja Kaj & ča; prožimanja i perspektive, s afirmiranom Kaj & ča bibliotekom.
Vraćajući se na koncepcijsko ishodište Čakavskog sabora, predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić, citirala je mnoge hrvatske intelektualce koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je ČS bio tek na počecima svog puta, vidjeli i prognozirali Saboru ono čemu danas svjedočimo; da je niz malih sredina zahvaljujući raznim programima, kulturnim, znanstvenim i drugim, postalo prepoznatljivo, dok su mnoge i revitalizirane.
Presjek 40 godišnje aktivnosti ročke Katedre Čakavskog sabora dao je idejni začetnik, inicijator, voditelj i realizator brojnih programa, Vladimir Pernić. Posebno je istaknuo da je 2000. godine u Roču, po zamisli i po projektima najpoznatijeg meštra glagoljskog grafema i knjigotiskarske meštrije, profesora Frana Para, instalirana tiskarska preša, kopija Gutenbergove pritiskalnice.
Jedinstveno mjesto
- Ročka preša se zahvaljujući razumijevanju Grada Buzeta nalazi u prostoru kraj ročkih Velih vrata u kojem je od ljetos i regal s pomičnim glagoljskim slovima koje je Katedra kupila u Švicarskoj. Danas je to jedino mjesto na kugli zemaljskoj na kojemu se meštrijom kakvom su tiskane inkunabule, ali i sva ostala izdanja, tekstovi mogu tiskati pomičnim glagoljskim slovima, istaknuo je Pernić.
Akademski slikar grafičar, mr. Frane Paro, na susretu je pokrenuo novu inicijativu; da se Glagoljska tiskara "Juri Žakan" Roč, pridruži velikoj obitelji od 158 muzeja štamparstva koliko ih ima u Europi i koji su udruženi u zajednicu muzeja štamparstva. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU