Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predstavio je u ponedjeljak arheološko istraživanje koje je od 28. listopada do 12. studenog obavljeno u Plomin Luci.
Voditelj Centra Robert Matijašić te redovni profesor na Odsjeku za povijest u Puli pojasnio je da istraživanje predstavlja početnu fazu višegodišnjeg rada na lokalitetu koji je dijelom istražen 1982/1983. godine. Ove su godine iznova očišćeni zidovi rimskodobne građevine s mozaikom, koja predstavlja dio rimskog naselja u podnožju starog Plomina (Flanona).
Od brončanog doba
-Ministarstvo kulture financijski podupire projekt, a u susret nam je izašla i Općina Kršan koja je pripremila teren za nastavak istraživanja, koji je s godinama zarastao vegetacijom. Dobre odnose ostvarili smo i s HEP-om čije se postrojenje nalazi u blizini lokaliteta, nastavio je Matijašić.
Pojasnio je da je osnovni cilj programa prikupljanje arheoloških topografskih podataka i dokumentiranje postojećeg stanja arheoloških nalaza na lokalitetu Plomin Luka i na širem području Plominskog zaljeva te njihova stručno-znanstvena obrada. Svrha programa je izrada arheološke karte navedenog područja, zadovoljavajuća zaštita, očuvanje i vrednovanje kulturnog dobra, kao i planiranje budućih istraživanja.
Davor Bulić, poslijedoktorant na Odsjeku za povijest u Puli dodao je da je arheološkim pregledom rekognoscirana površina od oko 78 hektara. Na pregledanom području prikupljeni su podaci o arheološkim nalazištima iz brončanog doba i rimskog razdoblja te nalazišta etnološke baštine.
Naselje Plomin, smješteno na 168 metara nadmorske visine iznad sjeverne obale Plominskog zaljeva, sadrži planimetrijsku organizaciju naselja koja je oblikovana u srednjovjekovnom razdoblju. Prema sporadičnim nalazima prapovijesne keramike na mjestu gdje se u srednjem vijeku razvio Plomin i geomorfološkim odlikama terena pretpostavlja se postojanje prapovijesnog, gradinskog naselja na istom mjestu.
Točna lokacija rimskog grada (Flanona) koji, prema literarnim i epigrafskim izvorima, u rano carsko doba stječe status municipija nije poznata. Dosadašnje spoznaje ne pružaju podatke o rimskodobnim pokretnim i nepokretnim nalazima na mjestu gdje se nalazila prapovijesna gradina i srednjovjekovno, odnosno suvremeno naselje.
S obzirom na ostatke rimske arhitekture, poznate u skromnom opsegu, na području naselja Plomin Luka, kao i na poznate procese promjene mjesta i tipa naselja krajem željeznog i početkom rimskog doba, vjerojatno se rimski grad razvio na mjestu gdje se nalazila prapovijesna i rimska luka, pri dnu Plominskog zaljeva, na području današnjeg naselja Plomin Luka.
Stambeno naselje
Pri rubu ovog posjeda, oko 70 metara istočno od ceste za Plomin Luku 1925. su istraživani ostaci rimske arhitekture. Preciznija ubikacija istraživanog nalazišta zasad nije moguća, a nalazi su ukazali na rano carsku arhitekturu stambenog karaktera.
Prema riječima Matijašića, istraživanja će se nastaviti, a nadaju se daljnjoj potpori resornog Ministarstva. Četvero studenata pulskog Odsjeka za povijest marljivo istražuje teren. Osim vidljivih ostatka zida i mozaika, na lokalitetu nisu pronađeni nikakvi uporabni predmeti. Lokalitet se nalazi dijelom na općinskom, državnom te najmanjim dijelom na privatnom vlasništvu, te prema riječima voditelja Centra, to ne bi trebao biti problem za daljnja istraživanja. (Ivana AHMIČEVIĆ)