Točno 136 godina prošlo je od rođenja jedne od najvećih američkih i svjetskih plesačica svih vremena Isadore Duncan, koja je 27. svibnja 1877. godine rođena u San Franciscu. Njen osebujan stil plesa, život isprepleten tragedijama (pogibija kćeri i sina), brak s osamnaest godina mlađim Sergejem Jesenjinom, pa čak i njena bizarna smrt u Nici, čini je jednom od najzanimljivijih žena prošlog stoljeća.
U svemu je ova slobodoumna žena bila drugačija. Rođena u siromašnoj bankarskoj obitelji, još zarana odupirala se krutim društvenim pravilima i stegama. Plesnu karijeru započela je 1895. godine u New Yorku, no ubrzo seli u Europu, koja joj pruža mogućnost slobodnijeg i osebujnijeg izražavanja. Plesala je bosa, slobodna i neopterećena, inspiraciju i koreografiju tražeći u prirodnim pokretima, narodnim i društvenim plesovima. Svoja profesionalna uvjerenja nije odvajala od životnih.
Otac njene kćeri Dierddre, bio je kazališni dizajner Edward Gordon Craig, a sina Patricka milijunaš Paris Singer (vlasnik Singer mašina). Nažalost oboje pogibaju joj 1913. godine u automobilskoj nesreći.
Majka suvremenog plesa, kako su je često nazivali, u životu je imala samo jednu ozakonjenu vezu, brak s poznatim ruskim pjesnikom Jesenjinom (koji se, nakon što ju je napustio i odao se alkoholu, ubio 1925. godine). Da je bila drugačija, za ono doba i skandalozna, govore i njene veze sa ženama, prvenstveno glumicom Eleonorom Duse (o njoj se ipak samo nagađa) i pjesnikinjom Mercedes de Acosta, o kojoj najviše svjedoče njihova pisma.
Smrt Isadore Duncan - baš kao i njen život - tragična je. Umrla je na francuskoj rivijeri u prometnoj nesreći, kada se njen veliki bijeli šal (a šalove je obožavala nositi) zapleo oko automobilskog kotača i njenog krhkog vrata. Imala je samo pedeset godina.
Ono što veliku plesačicu povezuje s Hrvatskom bili su njeni česti posjeti Opatiji, koja je u to doba važila za jedno od najmondenijih turističkih mjesta Europe. U mondenskoj je Opatiji uglavnom boravila u najstarijem hotelu Kvarner, i to u depandansi Ville Amalia, ispred čijeg se ulaza danas i nalazi njena skulptura. (Pripremila N. ORLOVIĆ RADIĆ)