Preminuo prevoditelj i književnik Zlatko Crnković

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Hrvatski prevoditelj, književnik, književni kritičar i urednik Zlatko Crnković pokopan je danas u Zagrebu, u gradu u kojemu je proveo najveći dio svoga života i u kojemu je preminuo 2. studenoga u 83. godini.

Zlatko Crnković rođen je u Čaglinu pokraj Požege 11. svibnja 1931. godine. Nakon osnovne škole koju je završio u rodnome mjestu školovanje je nastavio u Zagrebu gdje je 1956. diplomirao engleski i njemački jezik, a zatim i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U kalifornijskom Berkeleyju je pak školske godine 1961./1962. studirao američku književnost.

Četvrt stoljeća bio je urednik u Nakladnome zavodu Znanje, gdje je uređivao biblioteku HIT u kojoj je potpisao 260 naslova, biblioteku ITD koja bilježi oko 160 njegovih uredničkih potpisa, a uredio je i osamdesetak knjiga u biblioteci Evergrin te niz kompleta, izabranih djela i posebnih izdanja.

Nakon Znanja radio je u Algoritmu gdje je uređivao biblioteku "Zlatko Crnković vam predstavlja".

Prevodio je s četiri jezika - njemačkoga, engleskoga, ruskoga i francuskoga jezika. Kao književni prevoditelj i urednik obilježio je desetljeća u kojima je djelovao i zadužio hrvatsku kulturu i jezik prijevodima mnogih klasika njemačke, ruske, engleske i francuske književnosti, istaknule su njegova kolegica i suradnica Vjera Balen Heidel, koja je neko vrijeme, po Crnkovićevu odlasku iz Znanja, a nakon književnice Julijane Matanović, uređivala i biblioteku HIT, te predsjednica Društva hrvatskih književnih prevoditelja (DHKP) Petra Mrduljaš Doležal.

Premda ne pripadaju istoj prevoditeljskoj generaciji i Balen Heidl i Mrduljaš Doležal rekle su da im je Zlatko Crnković bio učitelj i uzor koji je hrvatskim čitateljima omogućio uživanje u golemom broju klasika književnosti.

Crnković je, istaknula je Balen Heidl, bez imalo kurtoazije bio legenda kao urednik i kao prevoditelj i svi smo učili od njega i divili se njegovim jezičnim rješenjima.

Uz opasku da je doista teško izdvojiti nešto iz prebogata Crnkovićeva opusa, Balen Heidl i Mrduljaš Doležal spomenule su tek neke naslove "Sretni Jim" Amisa Kingsleya, "Justine" Lawrencea Durrela, "Oliver Twist ili Život općinskog djeteta" Charlesa Dickensa, "Pustolovine Huckleberryja Finna" Marka Twaina, "Priča bez kraja" Michaela Endea te trilogiju "Gospodar prstenova" Johna Ronalda Reuela Tolkiena.

Zlatko Crnković bio je i književnik te član Hrvatskoga društva pisaca (HDP). Nakon odlaska u mirovinu 1994. sređivao je godinama skupljane različite dokumentacije pa je tako 1998. objavio zbirku eseja "Knjige moga života" i izabrana pisma razmijenjena s Ivanom Aralicom "Pisac i njegov urednik". Objavio je i vlastitu memoarsku prozu "Prošla baba s kolačima" (2002.) te zbirku zapisa "Knjigositnice" (2003.).

"Knjigu snova" objavljuje 2003., a izbor pisma, razmijenjenih s Ivanom Kušanom, objavljuje 2006. pod nazivom "Oko Sljemena i globusa" te "Carske mrvice" 2009. za koje je rekao da su "književne cvebe za čitatelja koji želi zaviriti s onu stranu književnih institucija".

Među brojnim nagradama koje je dobio su i nagrade DHKP-a 1971. i 1986. te nagrada "Kiklop" koju je dobio 2006. kao urednik godine.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dodijelilo je Zlatku Crnkoviću 2011. godine nagradu "Iso Velikanović" za životno djelo u području književnoga prevodilaštva. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter