Predstavljena 6. knjiga laniškog zbornika

Slaven Bertoša, Neven Mikac, Božo Jakovljević i Vladimir Šverko na promociji (G. ČALIĆ ŠVERKO)
Slaven Bertoša, Neven Mikac, Božo Jakovljević i Vladimir Šverko na promociji (G. ČALIĆ ŠVERKO)

Zavičajna izdavačka škrinjica najsjevernijeg dijela istarskog poluotoka upotpunjena je novom publikacijom, 6. knjigom Zbornika općine Lanišće koja je proteklog vikenda predstavljena u laniškoj vijećnici. Izdavači najnovijeg godišnjaka su "Josip Turčinović" iz Pazina i Općina Lanišće, a njegova posebnost je u tome da ju je uredio zasigurno najstariji aktivni istarski urednik, 87-godišnji Božo Jakovljević.

- Laniška općina mala je po broju žitelja i gospodarskoj snazi, ali je vrlo velika po nastojanjima za očuvanje svojeg iznimno vrijednog kulturno-povijesnog nasljeđa, rekao je na predstavljanju zbornika prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Istaknuvši veliki doprinos laniške općine i načelnika Nevena Mikca, čijim je nastojanjima zbornik i tiskan, Bertoša je naglasio i veliko zalaganje mr. sc. Bože Jakovljevića, višedesetljetnog promicatelja i promotora mnogih aktivnosti s područja kulture i izdavaštva na Buzeštini, kojem zbornik također duguje svoje postojanje, te ocijenio da se zavičajnim zbornikom ovog tipa može pohvaliti tek nekoliko istarskih općina.

Predstavljajući nekoliko članaka iz zbornika s povijesnom i gospodarskom tematikom, Bertoša se osvrnuo na prilog Danice Ivančić o životu u Brgudcu te članak Antona Medice koji donosi dva popisa stanovništva ćićarijskih sela iz XIX. stoljeća (iz 1811. i iz 1851.). Iz oba je vidljivo da je broj žitelja u tim mjestima nekoć bio mnogo veći nego danas, kada na području čitave općine živi tek nešto više od 300 ljudi.

Fedor Putinja autor je kratkog prikaza ovčarstva, jedne od nekoć najčešćih djelatnosti istarskog sjevera. Tako je 1899. godine ovaca bilo oko 3.250, a danas ih u tom kraju nema uopće. Ivan Totman sastavio je tekst o pticama koje se sve rjeđe viđaju na Ćićariji, poput orla krstaša, lještarke, kamenjarke i šljuke.

Vladimir Šverko predstavio je poglavlje "Tradicijska kultura", a među ostalim i tekst o Ivi Žmaku, rođenom u Lanišću 1892. godine. Prilog o ovom zvjezdoznancu, govorniku pet svjetskih jezika, intelektualcu kojemu je prijatelj iz pariških dana pjesnik Tin Ujević posvetio pjesmu, napisao je Vladimir Žmak Štutinov. U poglavlju Genealogija objavljeni su prilozi "Tomažić, prezime iz Sluma", autorice Zlate Marzi, te "Moja mama Katica" i "Prapoćani u Agrentini" Klaudije Šipuš.

Na 170-ak stranica zbornika, u sedam poglavlja od povijesti do gospodarstva, tradicijske kulture, genealogije do školstva, literarnih priloga i biografija, objavljeno je 25 članaka, upotpunjenih fotografijama, dijelom i u boji, pa su u zborniku ispisane nove stranice zavičajne tematike. U kraćem glazbenom programu nastupila je pjesnikinja Marija Ribarić. (G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter