Predstavljen tematski broj Kola o hrvatskom jeziku

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Tematski broj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu Kolo posvećen položaju hrvatskoga jezika jučer, danas, sutra predstavljen je danas u palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Tom su prilikom govornici bili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, glavni urednik Kola Ernest Fišer, akademici Mislav Ježić i August Kovačec te jezikoslovac Mario Grčević.

Zidić je ustvrdio da je ministar Željko Jovanović nepromišljenim potezom ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te istaknuo da su na predstavljanje "Kola" pozvali premijera Zorana Milanovića i ministra Jovanovića, ali se oni nisu odazvali pozivu.

Napomenuo je da Matica hrvatska nije, kako to neki pišu, bila grobar Vijeća za normu te dodao da je u tom Vijeću sjedio i Matičin predstavnik, koji je protiv volje bivšega premijera Ive Sanadera glasovao za rastavljeno pisanje "ne ću".

"Nije potrebno uspoređivati Maticu s Ivom Sanaderom", rekao je i dodao da je upravo bivši predsjednik Vlade vršio na njega pritisak da se ne objavi Pravopis Matice hrvatske.

Fišer je pozvao vlast da izabere jedno tijelo koje bi se bavilo pitanjima javne uporabe hrvatskoga jezika. Akademik Ježić smatra da se hrvatski jezik u EU može sačuvati kao jedan od službenih jezika samo ako kao takav i funkcionira - kao službeni jezik.

Ocijenio je da hrvatski jezik ima svoje tvorbene mogućnosti, koje bi u tom očuvanju trebalo koristiti za stvaranje vlastitoga nazivlja.

Napomenuvši da je latinski jezik civilizacijsko nazivlje prevodio s grčkoga jezika, Ježić je ustvrdio da bi latinski jezik, da su ondašnji Latini imali naše kolumniste, ostao seljačkim jezikom.

Hrvatska je danas jedina slavenska država koja nema zakon o standardnom jeziku i njegovoj uporabi, istaknuo je akademik Kovačec te se upitao hoće li nam uskoro biti nužna nova Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga jezika?

U tematskom broju časopisa Kolo o položaju hrvatskoga jezika objavljeni su radovi Ernesta Fišera, Mislava ježića, Augusta Kovačeca, Radoslava Katičića, Leopolda Auburgera, Artura Bagdasarova, Marija Grčevića, Ranka Matasovića, Tihomila Maštrovića te Andree Sapunar Knežević i Marijane Togonal.

Kao prilozi tematskom broju objavljeni su i Promemorija Matice hrvatske o hrvatskom jeziku, Izjava HAZU-a o položaju hrvatskog jezika, Dokument HAZU-a: Hrvatski jezik - povijest ustroj, Izjava HAZU-a u povodu odluke o ukidanju Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, Zaključak DHK-a o hrvatskom standardnom jeziku te prvi prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika, koji su dali laburisti. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter