Poezijom protiv smrtne kazne

Fayadh je osuđen na smrt koncem 2015. u Saudijskoj Arabiji zbog odbacivanja Islama i navodnog propagiranja ateizma
Fayadh je osuđen na smrt koncem 2015. u Saudijskoj Arabiji zbog odbacivanja Islama i navodnog propagiranja ateizma

"Bio sam šokiran, ali bilo je očekivano, iako smatram da nisam napravio ništa što zaslužuje smrt. Ja sam umjetnik i želim slobodu," izjavio je koncem studenog prošle godine palestinski pjesnik Ashraf Fayadh, svega par dana nakon što je sud u Saudijskoj Arabiji objavio smrtnu kaznu za ovog 35-godišnjeg pjesnika zbog odbacivanja Islama i navodnog propagiranja ateizma u njegovoj pjesničkoj knjizi "Uputstvo iznutra". Slučaj je brzo internacionaliziran.

Čitanjima pjesama Ashrafa Fayadha, danas će se svijet na stotinjak lokacija u više od 30 zemalja, među kojima je i Hrvatska, ujediniti u kulturnoj inicijativi kojom se poziva na ukidanje smrtne presude i oslobađanje tog istaknutog umjetnika i kustosa, velikog promotora suvremene saudijske umjetnosti u svijetu. Inicijativu je pokrenuo berlinski Internationales Literatur Festival.

Uz najmanje sto programa čitanja poezije, od New Yorka, Los Angelesa, Montreala, Mexico Cityja, Beča, Milana do Londona, Beograda, Kijeva, Moskve, Lagosa, Singapura i Bejruta, danas će se na ovim književnim večerima govoriti i o pjesnikovu zatočeništvu, o slobodi govora, slobodi pisane riječi i književnosti.

Inicijativi su se pridružili i hrvatski PEN, Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i književni klub Booksa u Zagrebu, gdje će se večeras od 18 do 19.30 sati čitati Fayadhove pjesme na hrvatskom te pjesme prisutnih pjesnika i pjesnikinja koji su se priključili ovoj akciji - Sibila Petlevski, Sonja Manojlović, Sanja Lovrenčić, Branko Čegec, Miroslav Mičanović, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Dinko Telećan, Tomislav Domović, Monika Herceg, Kemal Mujičić Artnam, Tomica Bajsić.

Ashraf Fayadh je prvotno, u svibnju 2014. godine, bio kažnjen s četiri godine zatvora i 800 udaraca bičem, uskraćen mu je odvjetnik, a nakon žalbe, kazna mu je drakonski pooštrena. U prvoj reakciji odmah po izricanju presude, Međunarodni P.E.N. sastavio je apel saudijskim vlastima za njegovo oslobađanje, a potpisali su ga, među ostalima, sirijski pjesnik Adonis, irski kolega Paul Muldoon, škotska laureatkinja Carol Ann Duffy, Amerikanci Charles Simić i John Ashbery, Palestinac Ghassan Zaqtan, Izraelac Amir Or, Amerikanac mađarskih korijena George Szirtes…

- Mi pjesnici iz cijelog svijeta zaprepašteni smo što su saudijske vlasti osudile palestinskog pjesnika na smrt zbog odbacivanja vjere. Nije zločin imati ideju, kolikogod ona nepopularna bila, niti je zločin na miran način izložiti svoje mišljenje. Svaki pojedinac ima pravo vjerovati ili nevjerovati. Sloboda savjesti je temeljna ljudska sloboda, pisalo je u njihovu prošlomjesečnom pismu.

Za suđenja mu je oduzeto pravo na odvjetnika, time i pravo na pravedno suđenje. Dok je pjesnik ustvrdio kako se u svojim pjesmama bavi samo vlastitim izbjeglištvom, kulturnim i filozofskim pitanjima, vjerski ekstremisti u njima vide "destruktivne ideje usmjerene protiv boga".

Odmah su reagirale organizacije za zaštitu ljudskih prava, a apelima za sprječavanje izvršenja kazne pridružili su se i brojni pojedinci i institucije u kulturi, među kojima i međunarodni književni festival u Berlinu, koji je pokrenuo inicijativu svjetskog čitanja poezije, koju je svojim potpisima podržalo više od 300 umjetnika, među kojima laureati Nobelove nagrade za književnost Herta Mueller, Elfriede Jelinek, Orhan Pamuk, Wole Soyinka i Mario Vargas Llosa, kao i predsjednica međunarodnog PEN-a Jennifer Clement.

- Fayadhov slučaj nije slučaj jednoga čovjeka, već je on simbol svih žrtava duboko represivnog režima koji podržavaju zapadnjačke vlade, koje pak deklarativno zagovaraju slobodu i demokraciju iznad svega, upozorava se u priopćenju berlinskog Internationales Literatur Festivala. Ovom se inicijativom pozivaju vlade Velike Britanije i SAD-a da interveniraju za Fayadha, kao prvi korak u vršenju pritiska na Saudijsku Arabiju da podigne svoje standarde poštivanja ljudskih prava, te sve pojedince, institucije, škole i medije da svojim sudjelovanjem "stanu na stranu pravde i slobode". (Z. ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter