Gruvanje topova sa Soči čuje se u Pazinu", naziv je izložbe posvećene Prvom svjetskom ratu koju je u Muzeju grada Pazina, nakon koračnica Limene glazbe Pazin, otvorila Nevija Srdoč, pazinska pročelnica za kulturu i društvene djelatnosti.
Podsjetila je pritom kako je tijekom ovog velikog rata počinjeno krvoproliće povijesnih razmjera čije su se posljedice osjećale i u Pazinu, gradu u središtu Istre, udaljenom od dalekih bojišnica.
Simboličan naziv izložbe, čija je autorica muzejska savjetnica Marija Ivetić iz Muzeja grada Pazina, zapravo govori o odjecima rata u Pazinu, koji, naravno, nije izravno bio zahvaćen ratom, ali su mnogi Pazinci sudjelovali u ratu. Zbog toga su njihove obitelji bez hranitelja u neimaštini proživljavale teške dane.
Predstavljajući izložbu Marija Ivetić je naglasila kako ona kroz tri segmenta, moglo bi se reći poglavlja, govorio o vremenima uoči, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata. Prvi dio govori o Pazinu prije Prvog svjetskog rata o dualizmu društvenog miljea, kako velikoj nacionalnoj podjeli i otvorenoj netrpeljivosti u katalogu tepa Ivetić.
U to vrijeme mali grad Pazin imao je dva vrtića, dvije osnovne škole i dvije gimnazije, a svaku od njih polazili su učenici jedne nacionalnosti - ili Hrvatske ili Talijanske. U to je vrijeme u gradu djelovalo više nacionalnih kulturnih, zabavih i gospodarskih društava. U ovom su dijelu izložbe predstavljene fotografije Pazina s početka 20. stoljeća na kojima se osjeća gradski ugođaj, a o poprilično već razvijenoj građanskoj klasi svjedoče fotografije iz albuma pazinskih hrvatskih obitelji.
Fotografijama za sjećanje, zapravo portretima Pazinaca u odorama austrijske vojske i skupnim fotografijama austrijskih vojnika među kojima nalazimo Pazince, autorica nastoji prikazati ratna zbivanja. Njih na izložbi dobro upotpunjuje prikaz rova s vrećama pijeske, bodljikavom žicom i autentičnim oružjem iz fundusa Muzeja grada Pazina.
O stradanjima na stratištima istočnog fronta svjedoči ratni dnevnik Petra Putinje koji je preživio rat koji ga je vodio po Ugarskoj, Galiciji i Bukovini pa sve do Ukrajine. Mnogi Pazinci se, nažalost, nikada nisu vratili s bojišnica u tim dalekim krajevima. Neki su pali u rusko zarobljeništvo, a ima i onih koji su iz zarobljeničkih logora 1918. prešli "na drugu stranu" u redove Crvene armije.
Dok su im očevi, braća i najbliži za Cara ratovali u dalekim predjelima Carstva na umoru, žene, djeca i oni koji su ostali u Pazinu borili su se s neimaštinom i bijedom u gradu pod strogom policijskom paskom. Vijesti o njihovim najmilijima stizale su na kapaljku, tek rijetke dopisnice svjedoče osjećajima tih nesretnika koje su dijelile stotine i tisuće kilometra neizvjesnih sudbina.
"Život u sjeni rata" naslovila je Ivetić završni dio izložbe koji govori o tome kako su Pazinci i Pazinke u svom gradu proživljavali rat i odsustvo velikog broja sugrađana, nastojeći i u takvim okolnostima očuvati kakav takav društveni život.
Završetak rata Pazinci, kako su i živjeli podvojeno, doživljavali su svaki na svoj način. Jedni su 3. studenog 1918. oduševljeno pozdravljali propast Austro-Ugarske i stvaranje Jugoslavije, a drugi su slavili propast Carstva i ulazak talijanske vojske u Pazin 8. studenog 1918. četiri dana prije potpisivanja njemačke kapitulacije 11. studenog 1918.
Uvodeći u ovu zanimljivu izložbu koja je nastala potporom Ministarstva kulture i Grada Pazina, Denis Visintin, ravnatelj Muzeja grada Pazina, podsjetio je da je Prvi svjetski rat započeo nakon atentata na austrijskog nadvojvodu Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. čime je završeno dugo razdoblje mira u Europi utemeljenog na Bečkom kongresu 1814. - 1815.
Pojavom druge industrijske revolucije i imperijalizma došlo je do sukoba, naoružavanja, pojave novih kolonijalnih carstava što je u konačnici narušilo mir i stabilnost u Europi koja je srnula u veliki rat u kojem su na bojištima razasutim Starim kontinentom živote izgubili milijuni ljudi.
- Ovom se izložbom, rekao je Visnitin, Muzej grada Pazina uključuje u obilježavanje 100. obljetnice od izbijanja prvog svjetskog rata. Time se, zaključio je, nastoji usmjeriti pozornost na sekundarne i manje poznate pojedinosti iz života Pazina u razdoblju Prvog svjetskog rata. (Mirjan RIMANIĆ)