"Većina piratskih platformi je u ulozi skrivača, dok smo mi u neposluhu. Kad nas otkriju, prebacit ćemo se na drugu adresu. Nemojmo se igrati skrivača, nego svojim imenom stanimo iza onog što radimo, a to je download, upload, dijeljenje sadržaja i održavanje infrastrukture," zaključio je sinoć u popunjenoj pulskoj Zadruzi Praksa Tomislav Medak iz zagrebačkog multimedijalnog instituta MaMa svoje jednosatno predavanje o projektu digitalizacije knjiga i časopisa pod nazivom "Public Library/ Memory of the World". Potonji je i naziv njihovog sajta (memoryoftheworld.org), putem kojeg se može besplatno doći do puno vrijednih knjiga. Uz Medaka, projekt Javne knjižnice vodi Marcell Mars.
Neskrivene, neposlušne piratske platforme
Medak je u kontekstu neskrivenih, neposlušnih piratskih platformi predstavio svjetski poznatu i učinkovitu platformu Sci-Hub, koju je napravila mlada 28-godišnja kazahstanska znanstvenica Alexandra Elbakyan. Ona je napisala skriptu za skidanje znanstvenih članaka s različitih repozitorija (zbirki digitalnog obrazovnog materijala), različitih sveučilišta i biblioteka, a napravila je i tražilicu, omogućivši na taj način korisnicima čak 40 milijuna knjiga. Sličan je i Library Genesis, s oko dva milijuna udžbenika i stručnih knjiga, no ljudi koji ga vode su, za razliku od Alexandre Elbakyan, skriveni.
Uz vlastiti sajt i 'Calibre', softver za vođenje elektroničke knjižnice koji omogućuje dijeljenje knjiga u lokalnoj mreži, Medak i njegovi suradnici napravili su dosad i desetak skenera, a jedan od njih nalazi se u Palestini. Također, digitalizirali su časopis Praxis i sve dostupne dokumente i izdaja Korčulanske ljetne škole.
Izdvojivši važnije softverske platforme za nabavku knjiga, naveo je platformu Gutenberg, koja drži klasike kojima je isteklo autorsko pravo; zatim njemački 'textz.com', UbuWeb', Arg i Monoskop. Pritom se za jedne dijaprojekcije uočila poruka: "Kad je svatko knjižničar, knjižnica je svugdje".
Tužba zbog kopiranih udžbenika
Govoreći o autorskom pravu, ukazao je na aktualni sudski proces u New Delhiju protiv jedne fotokopiraonice koju su tužili veliki izdavači udžbenika na engleskom jeziku jer je kopirane udžbenike prodavala po bitno nižim cijenama. Drugi važan sudski proces jest zabrana web sajta Library.nu prije četiri godine, a koji je dotad bio središnje mjesto za nabavu knjiga.
Zaključujući dio izlaganja o autorskom pravu, Medak je rekao: "Paradoks je da znanstvenici besplatno daju svoje tekstove za časopise, a onda knjižnice od časopisa te tekstove skupo otkupljuju, a i svaki taj pojedinačni članak je skup na internetu".
Cilj njihovog projekta "Public Library/Memory of the World" je promoviranje, povezivanje i poboljšavanje prakse dijeljenja knjiga i časopisa kojima znanstvenici, umjetnici, hakeri, čitatelji, ukratko knjižničari-amateri, nadopunjuju ono što javnim knjižnicama ostaje zabranjeno u digitalnom prostoru.
- Autorsko pravo je potpuno kriva paradigma vlasništva. Hrvatska je polu periferija i ne može poput razvijenih zemalja plaćati visoku cijenu pristupa knjigama. Izdavačima je učinkovitija tzv. meka kontrola - ne idu toliko na sankcioniranje korisnika već na zatvaranje domena, jer se tako smanjuje broj korisnika, dodao je Medak, a zatim ukazao na ideološku prirodu dostupnog znanja.
- Javna knjižnica nije epistemološki stroj već je to stroj za reprodukciju dominantne ideologije, s dopuštenim i cenzuriranim znanjem. Domaći primjer potonjeg je odstranjivanje čak tri milijuna knjiga 'nepoćudnih' autora u Hrvatskoj tijekom 90-ih godina, o čemu je dr. Ante Lešaja napisao djelo "Knjigocid", zaključio je Tomislav Medak. (Zoran ANGELESKI)