"Najteže je raditi aktove, najteže je raditi ljudsko tijelo kako to danas percipira umjetnost", kazao je na otvorenju samostalne izložbe skulptura nazvane "Preobražaj" riječke akademske kiparice Gordane Grubišić, zagrebački arhitekt i sveučilišni profesor Ljubomir Miščević. Izložba je otvorena u galeriji motovunskog hotela "Kaštel", a predstavlja kratak uvid u dosadašnji kiparski rad umjetnice na temu ženskog tijela.
"Radove se može identificirati s radovima Henryja Moorea, dakle potpuno čitke, ali fantastično reducirane skulpture, kazao je Miščević ocijenivši izložbu sjajnom.
- U jednom je periodu života to krenulo od skulpture "Grč", nastale kada je čovjeku teško u životu. Predstavlja ženu koja još nije oslobođena, u idućim radovima ona se polako diže, ali to još nije to, još je skvrčena, zatim ide ležeća figura koja kao da sanja, opušta se, pokušava osloboditi svoje tijelo. To je sve obrađeni kamen (Vinkuran i Kanfanar) na kojem sam radila samo ručno. Riječ je o unikatima, jer odljeve nikad ne radim. I konačno kreće posljednji ciklus koji je za razliku od čvrstog, kompaktnog i masivnog kamena pravljen od recikliranog stakla (!) koji je podatniji, daleko mekši materijal koji dopušta veću slobodu izražaja. To je taj preobražaj, oslobađanje, kad si sretan, kad si zadovoljan, kada se ne sramiš tijela, jer svatko može bit debeo, mršav ili imati strije, ali glavno da si slobodan, kazala je Gordana Grubišić koja je putem prikaza razvoja svoga kiparstva od 1995. godine do današnjice željela pokazati mijene unutar vlastitog pogleda na život, duh i tjelesnost.
Umjetnica se bavi izradom skulptura u kamenu i ostalim kiparskim materijalima, a živi u Praputnjaku kraj Bakra. Njena se motovunska izložba se može razgledati svakodnevno do 11. kolovoza.
Za poluotok Istru pod UNESCO-ovom zaštitom
Istovremeno s izložbom otvorena je 33. međunarodna ljetna škola arhitekture u Motovunu, nažalost ove godine s dosta malim brojem studenata.
- Zbog svjetski jedinstvenih istarskih gradića, desetljećima se borimo da Istra, kao regija, ne kao određene točke Arena u Puli, Hum, nego kao poluotok, uđe na listu kulturne i prirodne baštine UNESCO-a. Možda se to dogodi i za 20-30 godina, ali to je naš pravac borbe, kazao je Miščević kojeg su pri otvaranju pratili prof. Antonio Monaco iz Instituta arhitekture i urbanizma u Padovi koji će ovog tjedna održati predavanje te studentica 4. godine arhitekture u Milanu Andrea Štefanić iz Kaldira. (Napisao i snimio A. DAGOSTIN)