Naš veliki Vlačić, velikan hrvatske i njemačke reformacijske misli, utemeljitelj protestantske hermeneutike i discipline crkvene povijesti, iako je većinu svog života proveo u Njemačkoj gdje je ostavio najtrajnije nasljeđe, svojim je djelovanjem trajno zadužio nas, njegove potomke. Mi, njegovi sugrađani možda i ne znamo dovoljno o najvećem labinskom umu, no sigurni smo u jedno - Vlačić je naše trajno nadahnuće, stremljenje, divljenje, rekao je gradonačelnik Labina Tulio Demetlika na otvaranju 4. međunarodnog simpozija o Matiji Vlačiću Iliriku, koji je u labinskoj Gradskoj knjižnici od 17. do 19. rujna okupio znanstvenike iz Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Njemačke, Švicarske i Belgije.
Internacionalna grupa istraživača
Velik interes za povijest reformacije kao i za istraživanje i dokumentaciju djela i učenja Matije Vlačića Ilirika pokazao je IEG - Institut za europsku povijest iz Mainza, suorganizator simpozija. U ime Instituta govorila je prof. dr. Irene Dingel, direktorica Odjela za zapadnu povijest religije iz Mainza, koja je prisutne uvela u temu 4. simpozija - Matthias Flacius Illyricus - biografski konteksti, teološki utjecaji i povijesna percepcija.
Nakon zahvale gradu Labinu kao domaćinu, njemačka znanstvenica Irene Dingel izrazila je zadovoljstvo posjetom internacionalne grupe Flacius - istraživača rodnom mjestu velikana iz 16. stoljeća.
- Sporazum koji smo zaključili prije godinu dana i projekt koji je Institut za europsku povijest u Mainzu vodio zajedno s Gradom Labinom ne služi samo znanstvenoj razmjeni, nego je i doprinos zajedničkom rastu Europe. Radujemo se susretu s vama i zainteresirani smo poći tragovima Flaciusa, rekla je Dingel.
Njemačka je znanstvenica dalje govorila o Matiji Vlačiću Iliriku kao o sinu grada Labina koji je još onda prešao granice te se nije samo koncentrirao na teologiju, nego i na druga znanstvena područja. Rekla je da je Flacius bio permanentni migrant koji je dobro savladao različite gradske i teritorijalne, političke i konfesionalne granice, što je obilježilo njegovo mišljenje i rad. Govorila je o značaju mjesta u kojima je boravio, koja su svojom kulturom i socijalnim kontekstom utjecala na njegov duhovni i teološki razvoj.
Iz domovine u egzil
Pitanje je kakva je Flacius iskustva imao u egzilu i kako je to utjecalo na njegove stavove prema domovini te životu bez nje. U žarištu stoji Flaciusova migracija iz hrvatske domovine u Wittenberg, tadašnje Sveto Rimsko Carstvo njemačke nacije, egzil u Magdeburgu, godine provedene u Jeni i Regensburgu, osim toga jedan period u kojem je Flacius bio angažiran za konfesijsku konsolidaciju luteranske zajednice u Antwerpenu, egzil u Strasbourgu i njegove zadnje godine u Frankfurtu na Majni, rečeno je na simpoziju.
Reformator iz Labina
Za trajanja simpozija održano je više od 20 predavanja i diskusija o liku i djelu Matije Vlačića Ilirika, protestantskog teologa, povjesničara, crkvenog povjesničara i filologa, rođenog u Labinu 1520., koji je preminuo u Frankfurtu na Majni 1575. godine. Znanstvenici simpozija složili su se kako će Labin postati žarište novih pogleda i kontemplacije nad životom i radom ovog poznatog reformatora. (Adriano ŠĆULAC)