Ivo Andrić u fokusu Šoljanovih dana

Prokleta avlija u kazalištu Gandusio
Prokleta avlija u kazalištu Gandusio

Tradicionalnim polaganjem vijenca na spomen-ploču Šoljanove kuće, a večer ranije i kazališnom predstavom "Prokleta avlija" Ive Andrića, u Rovinju je za vikend održan 22. književno-znanstveni skup "Dani Antuna Šoljana".

Predstava koju su izveli glumci Kazališta slijepih i slabovidnih iz Zagreba "Novi život" privukla je veliki broj gledatelja koji su zaslužno izvođače nagradili dugotrajnim aplauzom. Drugi je dio manifestacije, koja se održava pod pokroviteljstvom  Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije i Grada Rovinja uz sponzorstvo hotelijersko-ugostiteljske kuće Maistra, bio posvećen životu i djelu Ive Andrića u povodu 125. godišnjice piščevog rođenja. O Andriću se tako, na književnom-kolegiju moglo čuti puno referata istaknutih autora koji su kroz prikaz Andrića i drugih pisaca (primjerice Krleže i Dizdara), odnosno krajolika "Bosne ili Hrvatskog zagorja), ali i uvijek aktualno pitanje vezano za raspravu čiji je Ivo Andrić?

Dvije knjige Sanje Nikčević

Književno-znanstveni skup okončan je predstavljanjem knjiga Sanje Nikčević - "Mit o Krleži ili krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu" i "Druga strana hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje".

Odgovor na pitanje imamo li Krleže premalo ili previše u medijima, odnosno kazalištima dala je Nikčević kroz istraživanja te popis izvedba Krležinih djela. Riječ je o knjizi, veli autorica, koja nije protiv Miroslava Krleže, već o sukobu njegovih poklonika i onih koji ga ne vole.

- Govoriti o Krleži može se s dvije suprotne pozicije. S jedne strane imamo krležodule, koji smatraju da je on najveći, najmoćniji i jednom riječju nedostižni pisac hrvatskog naroda, a i šire. Nasuprot njima, tu su i krležoklasti koji opet smatraju da je on jednostavno bio i ostao prazan papir i kao čovjek i kao pisac. Tu su i mediji, koji opet ovisno tko u njima piše, raspiruju i konstantno održavaju sukob između jednih i drugih, rekla je Nikčević, dodavši da je upravo ta konstantna medijska hajka kod nje izazvala ne samo znatiželju, već i potragu za prvom istinom (poglavito glede (ne)izvođenja Krleže u kazalištima) te je od 91. godine pa do današnjih dana popisala sve predstave ustvrdivši da se Krleža jednako igra na daskama koje život znače danas kao i nekada.

- Dokazala sam da se Krležini lik i djelo neprestano obilježavaju i da je on pisac koji dobiva najveće počasti. Nadalje, da se kontinuirano igra na hrvatskim scenama, kako devedesetih tako i danas. Također, dokazala sam i da je sukob oko Krleže ideološki i da krležodulski stav prema njemu zatvara prostor svim drugim piscima, rekla je između ostalog, autorica knjige i istraživanja Sanja Nikčević.

Predstave koje voli

Govoreći o drugoj predstavljenoj knjizi "Druga strana hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje", istakla je, da se u njoj nalazi ono što voli.

- Dakle, pisala sam o onom što volim, a ne moram. U knjizi zagovaram predstave koje volim (jer ne moram pisati književne kritike svega što vidim pošto posao imam) već upravo o onim predstavama koje su me dojmile i dotaknule. Smatram naime, da kazalište/predstave moraju biti prostor, mjesto/događaj koji će te pročistiti, oplemeniti i uzdignuti. A na to svi imamo pravo, zar ne?, poručila je Sanja Nikčević. (Napisala i snimila Nina ORLOVIĆ RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter