Istrani u vojvođanskom časopisu Nova misao

(Manuel ANGELINI)
(Manuel ANGELINI)

Novosadski časopis za suvremenu kulturu Vojvodine, broj 27. za svibanj i lipanj 2014. godine (izlazi dvomjesečno), a kojem je glavni urednik Mirko Sebić, između dosta zanimljivih i suvremenih kulturoloških tema dvije je posvetio Istri; "Istarske freske - pinakoteka in situ" autorice povjesničarke umjetnosti iz Banjola Tamare Kristine Franić te "Fuzijski međusplet, ili performans kao način života" Radmile Đurice, koji je u cijelosti posvećen pulskom performeru Josipu Pinu Ivančiću.

Naravno, izdvajajući teme i autore s ove hrvatske strane, tu je i tekst (komentar) Nataše Govedić u okviru Internacionalnog festivala alternativnog teatra INFANT, kojemu je Novi Sad bio po 41. put domaćin, a časopis (80 stranica kvadratnog formata) završava prikazom Zbornika radova "Hrvati u Vojvodini" (Afirmacija građanskog društva, urednika Marija Bare i Aleksandra Vukića), Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Zagreb - Subotica, 2012., autora Teodora Zrnića.

Opširan pregled i uvod u spoznaju o važnosti i značaju Istarskih fresaka, autorica Kristina Tamara Franić otvara slikovitom porukom da su "Istarske freske biser srednjovjekovne baštine koju svakako treba doživjeti in vivo, jer ljudi jure kroz život a zidovi čuvaju priče". Naravno, uz sam uvod u pojam zidnog slikarstva, odnosno fresaka, autorica kreće od Berma i Vincenta iz Kastva, pa preko Šarenog majstora, Ivana iz Kastva, Alberta iz Konstanza, Draguća, Konafanara i Dvigrada, Hrastovlja, Brseča, Plomina, Bala, Lindara… sve do Vižinade i mnogih drugih mjesta nezaobilaznih u fresko slici Istre.

Uz Svetu Mariju na Škriljinah, ilustracije su iz Oprtlja, Bala, Žminja, Dvigrada, Svetvinčenta, Kanfanara, dok autorica vrlo pregledno i vremenski stručno datira sva događanja, ne samo u Istri, već i sve utjecaje koji su na domaće i putujuće majstore imali upliva u stvaranju djela koji i danas zadivljuju sa zidova crkvica. Na taj način ne samo da je približila ljepotu i značaj ovog likovnog otiska u vremenu i prostoru, ne propuštajući ni jedan detalj, ni mjesto, već je ponudila i svojevrsni vodič po Poluotoku i za one kojima freske mogu biti samo povod za bolje upoznavanje Istre u cijelosti. (M.ĆURIĆ)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU
 


Podijeli: Facebook Twiter