Fašistički bubnjevi čuju se širom Europe!

Dr. Renato Matić, dr. Milan Radošević i dr. Borut Klabjan (Neven LAZAREVIĆ)
Dr. Renato Matić, dr. Milan Radošević i dr. Borut Klabjan (Neven LAZAREVIĆ)

- Nacizam i fašizam su poraženi u ratu, no duboki korijen zla je ostao. Društvo koje je omogućilo nacizam, fašizam, staljinizam i sve druge totalitarne eksperimente ostalo je u potpunosti nepromijenjeno. Nikad nisu uzdrmani temelji moguće fašizacije društva, nikad, naglasio je prekjučer u pulskom Domu antifašista sociolog dr. Renato Matić na promociji zbornika radova "(Anti)fašizam u prošlosti i sadašnjosti", temeljenog na istoimenom znanstvenom skupu koji se na istom mjestu i istim povodom održao, s deset renomiranih predavača, održao prije točno godinu. I ovaj se skup održao 2. listopada, čime je obilježen Dan spomena Grada Pule. Na taj dan 1944. godine ubijen je na Velom Vrhu 21 antifašistički borac, kao odmazda jer su dan ranije pulski partizani likvidirali zloglasnog štinjanskog fašista Giuseppea Bradamantea, krivca za brojna zlodjela nad stanovništvom.

- Danas je u ekonomiji profit važniji od ljudskog života i ljudske slobode; u politici je moć važnija od ljudskog života, a u kulturi se manipulira simbolima. Obraćamo pozornost samo na stare simbole, svastiku, podignutu ruku, slovo "U", no novi fašizam se neće pojaviti sa starim simbolima. Stari nam simboli samo zamračuju pogled. Teško će se putem svastike ljudi mobilizirati, ali će se itekako, uslijed nepostojanja kritičkog mišljenja, mobilizirati na strahu od nekih novih drugih. A ti 'novi drugi' koji 'prijete' europskom načinu života su ovi jadni ljudi koji dolaze s Bliskog istoka. Čujemo doslovce fašističke bubnjeve širom Europe, ali nas to ne zabrinjava jer je pokriveno komunikacijom, a to je ono gdje bismo trebali gledati, nastavio je Matić i dodao da su lijevi i desni deklarativno za antifašizam, no oni moraju antifašističke vrijednosti sustavno promovirati kroz 12 godina obrazovanja i odgoja mladih.

- No, nisu samo mladi posrijedi. Antifašizam je po sebi vrijednost koji nema godina; potpuno je svejedno imate li 90 ili 19 godina. Onaj koji u sebi ima duh antifašizma, duh slobode, duh uvažavanja drugih uvijek je mlad, zaključio je Matić, uz dugi pljesak publike.

Dr. sc. Borut Klabjan, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Univerze na primorskem u Kopru pohvalio je sadržajnost i informativnost zbornika.

- Jako je zanimljiva ova knjiga, puno sam naučio iz nje, pa i o tome što istarski srednjoškolci misle o (anti)fašizmu, u radu Igora Jovanovića, Milana Radoševića i Dragana Sokolovića, ili o pojmovima fašizma i antifašizma s jezičnog aspekta, u radu Nine Spicijarić Paškvan. Ovakvih knjiga nema puno zadnjih 20 godina, jako ih je malo. Ovdje se iz različitih perspektiva promišlja o fašizmu u vremenu i prostoru. Ako želimo biti moderno društvo koje treba razmišljati svojom glavom, što više govorimo o fašizmu, imat ćemo više antifašizma, kazao je Klabjan.

Inače, u preostalih pet radova, akademik Petar Strčić daje genezu fašizma i antifašizma s osvrtom na Istru i Rijeku; dr. Darko Dukovski piše o metodama djelovanja fašizma i fašističkog pokreta s osvrtom na Istru; dr. Stipan Trogrlić o antifašizmu istarskog hrvatskog i slovenskog svećenstva od 1920. do 1939.; dr. Alen Tafra o fašizmu između nacionalizma i eurocentrizma, a Igor Šaponja o Puli i modernim izazovima antifašizma. Izdavač zbornika je Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule, a suizdavač Istarsko povijesno društvo.

Tko je danas antifašist, a tko fašist?

Urednik zbornika, dr. sc. Milan Radošević, znanstveni suradnik u pulskoj Područnoj jedinici Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rekao je da je cilj zbornika doprinijeti novom promišljanju antifašizma u prošlosti, ali i sadašnjosti.

- Deklarirati se kao antifašist danas je čin čvrstog uvjerenja i jasnog poznavanja lokalne, regionalne pa i svjetske (suvremene) povijesti. Biti antifašistom, kao što je rekao povjesničar Tvrtko Jakovina, ne znači nikako opravdavati staljinizam ili komunističko jednostranačje, a ne treba, kao što tvrdi povjesničar Darko Dukovski, insistirati na antifašizmu kao načinu promišljanja borbe za ideju slobode, u slučaju da oko sebe ne prepoznajemo elemente fašizma poput totalnog nadzora nad stanovništvom, oduzimanja ili suspenzija građanskih i ljudskih prava, nepriznavanja prava na jednakost, maltretiranja nacionalnih i drugih manjina, miješanja države u privatni život pojedinca, kazao je Radošević. (Piše Zoran ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter