U nastavku Dana slovenske kulture u Puli, u Slovenskom kulturnom društvu "Istra" održan je susret s redateljem i književnikom Markom Sosičem iz Trsta. Razgovor je na slovenskom jeziku vodio Janko Petrovec, urednik kulture na RTV Slovenija.
Petrovec i Sosič dotaknuli su se brojnih tema, jer je riječ o autoru vrlo bogate karijere i stvaralačkog iskustva, koji prilično dobro poznaje talijansku, slovensku i hrvatsku kulturu. Studirao je u Zagrebu, radi i djeluje u Sloveniji i u Italiji, vrlo dobro poznaje problematiku slovenske manjine u Italiji te one talijanske u Sloveniji.
Petrovec je sa Sosičem razgovarao o njegovim knjigama, a "Balerina, balerina" trebala bi uskoro ugledati svjetlo dana i na hrvatskom prijevodu zahvaljujući Sanji Širec Rovis, koja se prihvatila prevođenja.
- U mojim je djelima, kao i u mome stvaralaštvu općenito, prisutan splet kultura, civilizacija i jezika, i teško je definirati kojoj kulturi pripadam, sve su mi bliske i srodne. Neka moja djela nastala su u Puli, kao i drugdje diljem Istre, i upravo zbog toga su mi i ovi krajevi prilično bliski, kazao je Sošič.
Tijekom razgovora spomenulo se i stvaranje kraćih uradaka, Petrovec je napomenuo da autor stvara šaroliki tematski spektar, a osvrnuo se i na činjenicu da je Trst svojedobno bio definiran kao "non luogo" (ne mjesto, odnosno mjesto kojeg nema).
Sosič je poznati redatelj je i pisac. Diplomirao je režiju na Akademiji za dramsku i filmsku umjetnost u Zagrebu. Režirao je u različitim slovenskim i talijanskim kazalištima, kao i za televiziju. Autor je i režiser niza radiodrama, koje je snimio za slovenski radio u Trstu. Kratku prozu je počeo objavljivati krajem osamdesetih godina, u časopisima Sodobnost i Mladj.
Bio je umjetnički direktor Slovenskog narodnog gledališča u Novoj Gorici, od 1991. do 1994. godine, te Slovenskog Stalnog gledališča u Trstu od 1999. do 2003. godine.
Objavio je zbirku novele "Rosa na steklu", autobiografsko kazališnu kroniku "Tisoč dni, dvesto noči", kratki roman "Balerina, Balerina", te roman "Tito, amor mijo". Taj je roman bio u konkurenciji za brojne prestižne nagrade.
Tijekom razgovora objasnio je i zašto je napisao "amor mijo", tako sa slovom j, što ustvari ponovno ukazuje na splet kultura i civilizacija. (V. BEGIĆ)