Crkva šuti o korupciji i socijalnoj nejednakosti

Damir Urban, Nebojša Zelič, Zoran Grozdanov i moderator Bojan Žižović (Dejan ŠTIFANIĆ)
Damir Urban, Nebojša Zelič, Zoran Grozdanov i moderator Bojan Žižović (Dejan ŠTIFANIĆ)

- Pitanje pobačaja oslikava potpunu impotenciju religijskog govora u Hrvatskoj. Pitanje pobačaja, kao i pitanje gayeva nisu pitanja s kojima se muči hrvatsko društvo. Mi nemamo "problem gayeva"; mi nemamo niti jednog političara deklariranog homoseksualca. Također, mi imamo jednu od najnižih stopa pobačaja u Europi. Potpuno je besmisleno pričati samo o tim pitanjima jer mi imamo jako velikih problema s korupcijom, socijalnom nejednakošću, naslijeđem prošlog rata. Imamo problem s 200.000 Srba, građana Hrvatske koji su napustili Hrvatsku. Neovisno jesmo li ih mi potjerali ili su sami otišli, o njima nitko ne govori. Religija i crkva apsolutno bježe od tih tema koje su zapravo važne društvene teme, a trebaju govoriti o onome što im je pred nosom. Zamislite da sada Crkva krene udarati po socijalnoj nejednakosti i po korupciji; pa ona bi se automatski sukobila s vladajućima, naglasio je dr. sc. Zoran Grozdanov, teolog, predavač na Centru za protestantsku teologiju Sveučilišta u Zagrebu, izdavač i kourednik knjige "Vjera u dijalog", koja je jučer, u sastavu ciklusa "Permesso di soggiorno", predstavljena u Rojcu.

S Grozdanovim i drugim kourednikom knjige dr. sc. Nebojšom Zeličem, profesorom na Filozofskom fakultetu u Rijeci, razgovarao je Bojan Žižović, a poseban je gost bio poznati riječki glazbenik Damir Urban, redovan posjetitelj javnih predavanja i tribina 'Religija i javnost', održanih od rujna 2014. do svibnja 2015. na riječkom Filozofskom fakultetu i u Art kinu Croatia. Iz njih je i proizašla ova knjiga koja sadrži razgovore fra Ivana Šarčevića, Viktora Ivančića, fra Drage Bojića, Predraga Lucića, Željka Tanjića i Hrvoja Jurića te predavanja Terese Forcades, Regine Ammicht-Quinn i Norberta Recka.

Na opasku voditelja Žižovića da u knjizi nema suprotstavljanja, jer su u razgovorima sudjelovali teolozi, svećenici i fratri lijevih političkih uvjerenja, Zelič je odgovorio da ideja i nije bila konfrontacija, već da se razbiju stereotipi da je vjernik automatski konzervativac, kao i da je ateist automatski ljevičar. Na pitanje je li moguć dijalog s ultrakonzervativnim udrugama poput "U ime obitelji" i jesu li oni vjerski fundamentalisti, Zelič je odgovorio da pojedine udruge, poput "Vigilare" Vice Batarela jesu fundamentalističke.

- No, moguć je dijalog jer ako kažemo da nije, što nam onda ostaje. Mi sigurno ne dijelimo istu viziju dobrog društva, ali se možda možemo složiti da dijelimo sličnu viziju što je zlo. A zlo je da se mi sada krenemo tući po ulicama, kazao je Zelič.

Prema Grozdanovu, pokreti poput udruge Željke Markić postoje svugdje, ali su u normalnim državama marginalizirani.

- Mi sada nemamo snažan religijski mainstream, a nekad smo imali don Branka Sbutegu. Mi nemamo nekog kao što je poznata španjolska časna sestra Teresa Forcades, koja kaže da je mjera njenog kršćanstva pitanje socijalne pravednosti, veli on.

Zelič je pak naveo da su u udžbeniku katoličkog vjeronauka ateisti navedeni kao krivci za Auschwitz, iako je uloga pape Pija XII. bila vrlo dubiozna, a ateistička Crvena armija oslobodila Auschwitz.

- Ljudi koji su 90-ih bili protiv marksista učinili su istu stvar koju su radili i marksisti, a ta je da su koristili državne institucije da kroz njih provedu svoj svjetonazor i svoju ideologiju, kaže Zelič.

- Onaj koji je u većini nema potrebe za dijalogom, ustvrdio je u nastavku Grozdanov, pojasnivši da su vjerske zajednice u Jugoslaviji bile na društvenim marginama i kao takve bile puno pluralnije i otvorenije za razgovore s marksistima, a da od 90-ih naovamo imamo većinsku vjersku zajednicu i većinski svjetonazor koji očito nemaju potrebe za dijalogom, zaključio je Grozdanov.

Zamislite nadbiskupa na traktoru sa Srbima

Teolog Zoran Grozdanov podsjetio je da je 1995. iz zemlje otišlo 200 tisuća hrvatskih Srba i naglasio da bi u središtu religije trebao biti čovjek patnik.

- Zamislite situaciju u kojoj nadbiskup sjedi na traktoru i ide zajedno s njima u Beograd. Taj bi automatski bio prozvan nacionalnim izdajnikom. Međutim, taj bi tako izvršio svoj temeljni kršćanski poziv da bude s ljudima koji su u tim trenucima patnici. I religiju ne bi trebalo zanimati da li pate jer su sami krivi ili što smo mi krivi, kazao je Grozdanov.

U krizno doba žene ne nose - minice

Konkretniji i oštriji bio je u raspravi poznati riječki glazbenik Damir Urban.

Dijalog između vjernika i ateista je moguć, komunikacije tu mora bit jer živimo zajedno, no komunikacije nema s ekstremnim vjerskim skupinama jer kod njih ne postoje argumenti nego interes. Oni nisu vjernici, oni se samo tako deklariraju. Da su to vjernici, mi bismo vrlo lako uspostavili komunikaciju. Oni se samo koriste tim alatima, kazao je Urban. U jednom je trenutku stao u obranu tjednika Novosti pa kazao: "Oni koji su protiv Novosti imaju problem jer ih ne čitaju, a oni koji ih čitaju znaju što su Novosti i žele kritičku misao čak i ako se ne slažu, jer žele preispitati svoje mišljenje". Složio se s Noelom Mirkovićem u publici da se opet osjeća atmosfera s konca 80-ih i srljanja u rat, no vjeruje da će se u mladim generacijama dogoditi otpor. Zelič je tu pesimističan jer sva istraživanja potvrđuju da su mladi vrlo konzervativni i da su kao zombiji spremni ići za čvrstom rukom. Zelič dodaje da u ekonomskoj depresiji uvijek vlada konzervativizam, a u doba prosperiteta je sve lepršavo, pa jedino tada žene nose - minice. (Zoran ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter