Buran životni i politički put liječnika iz Draguća

Buran životni i politički put liječnika iz Draguća

0
Knjigu su predstavili Rino Cigui, Kristijan Knez, Ilaria Rocchi i Gracijela Paulović (Tedi BRAJKOVIĆ)

U pazinskoj Zajednici Talijana predstavljena je knjiga "Antonio Grossich - Lik i djelo", u kojoj autor Rino Cigui javnosti predstavlja liječnika, znanstvenika, književnika i političara rođenog u Draguću sredinom 19. stoljeća.

Medicinska "metoda Grossich"

- Unatoč izuzetno uspješnoj liječničkoj karijeri Grossicheva je politička aktivnost presudila da se tek 90 godina nakon njegove smrti o njemu progovori i na ovakav način. Prošlo je dovoljno vremena da se može napraviti sinteza njegova djelovanja, rekao je Cigui, koji je na predstavljanju govorio o burnom životnom putu ovog znamenitog Dragućana. Antonio Grossich rođen je 1849., a nakon školovanja u Piranu, Pazinu i Kopru upisao je Pravni fakultet u Grazu, odakle je ubrzo prešao na studij medicine u Beč gdje je 1875. diplomirao. Nakon stjecanja diplome zaposlio se kao liječnik u Kastvu, odakle odlazi u Beč na usavršavanje, a nakon toga 1886. dolazi u Rijeku gdje je postaje šef kirurgije u gradskoj bolnici. U Rijeci se ubrzo pročuo kao vrstan kirurg pa su mu često osim pacijenta iz Rijeke, dolazili i ljudi iz Istre, Dalmacije, ali i Italije. Neumorni kirurg i istraživač u tom se razdoblju afirmira i kao znanstvenik koji je objavio više zapaženih znanstvenih radova, a u povijesti medicine ostat će zapamćen po uvođenju dezinfekcije kože operacijskog polja jodnom tinkturom. Ta, "metoda Grossich", koja se primjenjuje i u današnjoj medicini, u početku nije bila široko prihvaćena, ali se tijekom rata u Libiji pokazala efikasnom pa je za nju Grossich odlikovan ordenom Krune Kraljevine Italije.

Političko djelovanje

Unatoč velikim uspjesima u medicini Grossich se tijekom raspada Austro Ugarske intenzivnije posvećuje politici, pa je 29. listopada 1918. postao predsjednik Talijanskog Nacionalnog vijeća u Rijeci, a i jedan je od autora proglasa o pravu Rijeke na samoodređenje i njenog pripojenja Italiji. Sudjelujući na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919., Grossich se pribojavao da bi Rijeka mogla pripasti Kraljevini SHS, stoga je poticao ulazak Talijana u grad, a Gabriele D'Annunzija, koji je predvodio kontingent dragovoljaca prozvao je "božanskim vođom". No, ubrzo su se između D’Annunza i Grossicha, koji je u rješavanju riječkog pitanja zatražio podršku talijanske Vlade, pojavile nesuglasice pa i sukobi, pa je D’Annunzio morao napustiti grad. Nakon pripojenja Rijeke Italiji, Grossich napušta medicinu i potpuno se posvećuje politici. U skladu s Rapallskim sporazumom potpisnim 1920. stvorena je "Slobodna Država Rijeka", a Grossich je postao predsjednikom privremene Vlade. Razdoblje "Slobodne Države Rijeka" okončano je 1924. sporazumom u Rimu između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca., a Grossich za svoje zasluge 1923. biva  proglašen senatorom Kraljevine Italije. Liječnik, znanstvenik i političar Antonio Grossich koji je ponikao iz Draguća umro je u Rijeci 1. listopada 1926. od posljedica srčanog udara.

Naglašavajući svu kompleksnost osobnosti Antonia Grossicha Kristjan Knez je uvodeći u predstavljanje knjige ukratko nastojao oslikati složenost vremena njegovog društvenog angažmana i političkog djelovanja. Razdoblja obilježenog velikim nacionalnim i političkim promjenama, koje se još uvijek promatra jednoznačno, a izostanak "nijansi" stvara nepotpunu predodžbu o razdoblju u kojim je Grossich djelovao. Stoga ovo djelo Rina Ciguia otvara pogled u razne aspekte i kompleksnost Grossicheva djelovanja, koji je u teškim vremenima djelovao vođen ponajprije svojim talijanskim domoljubljem i brigom za talijansku Rijeku, a upravo je zbog toga često prešućivan. Zbog prešućivanja Grossichevog političkog djelovanja široj je javnosti ostala nepoznata njegova znanstvena karijera, ali i književni rad o čemu je govorila Ilaria Rocchi. Unatoč svemu Grossich je jedan od zaslužnijih Riječana kojeg je odlikovala velika humanost, ali obilježila politika.

Kako djelo Antonia Grossicha ne bi palo u zaborav pobrinula se Zajednica Talijana Pazin, koja je, kako je rekla njena predsjednica Gracijela Paulović, ovom dvojezičnom knjigom na talijanskom i hrvatskom jeziku odlučila ovaj vrijedan povijesni sadržaj ponuditi većem broju čitatelja. (M. RIMANIĆ)