Bertošin zbornik u čast života i rada prof. emeritusa

Miroslav Bertoša, Elvis Orbanić, Josip Bratulić, Robert Matijašić, Tomislav Raukar i Ivan Jurković (Danilo MEMEDOVIĆ)
Miroslav Bertoša, Elvis Orbanić, Josip Bratulić, Robert Matijašić, Tomislav Raukar i Ivan Jurković (Danilo MEMEDOVIĆ)

U Svečanoj dvorani "Tone Peruško" Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predstavljeno je troknjižje, "Bertošin zbornik", kojega su pet godina pripremali i ispisivali prijatelji, znanstvenici, učenici i studenti u čast profesoru emeritusu Miroslavu Bertoši (1938.), a izašao je u povodu njegovih 75 godina života i pola stoljeća rada.

- Posebna zahvala ide mojim učenicima i studentima koji su mene, svog profesora, nadvisili i prestigli u svom radu, na neki su me način i iznenadili svojim odazivom na suradnju u Zborniku, ali su me i potakli da i dalje kopam po građi i arhivima te da ne posustajem u radu kako bi ispod pera nastala još koja knjiga, rekao je prof. Bertoša.

O tom radu i jednoj bogatoj historiografskoj produkciji govorili su Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, koji je uz pulsko sveučilište i nakladnik Zbornika, akademici i recenzenti Josip Bratulić i Tomislav Raukar, rektor Sveučilišta Juraj Dobrila dr. Robert Matijašić te glavni urednik dr. Ivan Jurković. Citirajući samog Bertošu iz jednog intervjua iz Glasa Istre iz 2008. o tome što za njega znače arhivi kao "mjesta gdje su pohranjene kolektivna memorija i osobne sudbine", dr. Orbanić je nabrojio niz takvih institucija po Europi u kojima je Miroslav Beroša "iskapao" povijest malih ljudi, od Pazina, Trsta, Venecije, Loreta, Udina i Rima, preko Vatikana, Kopra, Zagreba, Pariza, do Zadra, Rijeke, Dubrovnika i Pule.

- Sedamdesetak autora, svaki na oko 25 kartica svojih priloga, napisanih za ovu prigodu a ne iz ladica, čine sukus ovog zbornika koji u dvije knjige sa 700 stranica i trećom, zapravo prvom, koja nas na stotinjak stranica uvodi u jednu nevjerojatnu građu i bibliografiju, podsjeća na rijetka izdanja. Tu je i velik broj uputnica, bilježaka i fusnota, njih preko tri i pol tisuće, koje ukazuju da je riječ o rijetkom zborniku kod nas uopće, a koji se može mjeriti s onima do sada najpoznatijima, kao zborniku o Vatroslavu Jagiću iz 1908., ili onome posvećenog Šišiću. U svim slučajevima riječ je o osebujnim ličnostima i opusima koji su svojim interdisciplinarnim pristupima, a Bertoša k tome i s iskustvom raznih škola i utjecaja, podarili zanimljivo štivo široj javnosti, istakli su akademici Bratulić i Raukar. (Mate ĆURIĆ)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.


Podijeli: Facebook Twiter