U galeriji Makina sinoć je otvoreno peto izdanje Audioart festivala koje će se u Puli održavati do subote, nakon čega seli u Zagreb. Na otvaranju su se instalacijom nazvanom Luminophone predstavili Miodrag Gladović i Bojan Gagić koji su već treću godinu na Audioartu, a radi se o, da do kraja pojednostavimo opis, gramofonu koji reagira na svjetlo i tako proizvodi zvukove.
Identične komponente
- Luminophone se sastoji od tri identične komponente koje stvaraju ritam, šum i teksturu melodije te čine jedan instrument koji je zamišljen za galerije, a na njemu se ne svira nego je on taj koji proizvodi zvuk. Svaka komponenta je napravljena od metalne ploče iz music boxa iz 19. stoljeća koje imaju rupice. Kroz njih prolazi svjetlo koje je na dršci gramofona. Ploča se vrti na gramofonskom motoru iz 20. stoljeća, ispod je solarni panel na kojeg pada to svjetlo i stvara se zvuk, a to je sad već neko 21. stoljeće, tih 300 godina tehnologije u tom jednom objektu, priča nam Gagić. On i Gladović počeli su s tim solarnim panelima prije četiri godine u koncertnoj varijanti, tako da su svirali izmjenama svjetla na tim solarnim panelima.
Prvo su radili varijantu s umjetnom rasvjetom, a kasnije sa suncem. Još jedna varijanta je bila kombi na koji su stavljali solarne panele i vozili kroz grad gdje su svjetla grada davala kompoziciju, što je bilo prošle godine na Audioartu. Gagić je multimedijalni umjetnik, Gladović inženjer elektroakustike i cijeli projekt je nastao kroz igru, kroz druženje i vidjeli su da postoje mnoge mogućnosti. Njihovi projekti ovjenčani su s nekoliko nagrada, a do jeseni će se predstaviti u Splitu, Španjolskoj i Austriji.
O samom festivalu više nam je rekao njegov pokretač Alen Sinkauz.
Alpenglow 4
- Na festivalu se mogu vidjeti audiovizualne instalacije, soundart performansi, performansi improvizirane glazbe... Pogotovo ove godine je možda najveći akcent na tome. Projekt se zove Alpenglow 4 što je i podnaslov festivala uz Styria meets Croatia. Dolazi nam 17 eksperimentalaca iz Austrije, uz 12 hrvatskih koji će u desetak mješovitih ansambala predstaviti njihov susret koji će se dogoditi u momentu, jer ni sami ne znamo koji će biti rezultat svega, kaže on.
Od imena ističe Erikma i Franka Vigrouxa iz Francuske, Josefa Klammera iz Austrije, Gladovića i Gagića, Ivana Marušića Klifa, Hrvoja Nikšića, Igora Pavlicu, Gordana Tudora. Zanimljivo je da kod naših glazbenika eksperimentalaca većina ih djeluje u području klasične glazbe, jazza i drugih više mainstream pravaca.
- Vjerujem da je Audioart jedna vrsta postmodernističkog izričaja koja je prisutna u ambijentima suvremene umjetnosti i mislim da bi se takvi projekti koji njeguju drugačiji način odnosa prema zvuku trebali predstavljati. Jer iako publika ne zna što očekivati, mislim da je uvijek interesantno vidjeti kako se glazbenici, performeri bore s nekonvencionalnim formama glazbe, kaže on.
Zadnja večer koja će se održati u Muzeju suvremene umjetnosti Istre bit će zanimljiva jer će svi glazbenici, njih 30 nastupiti zajedno u jednoj velikoj improvizaciji. Isti koncept prebacuju dan kasnije u Zagrebački plesni centar.
Programi se nastavljaju u petak i subotu u Muzeju suvremene umjetnosti Istre s početkom u 21 sat. Svi koncerti će se snimati jer je medijski pokrovitelj treći program Hrvatskog radija na kojem će se emitirati u sklopu jesenskih i zimskih emisija. (Mladen RADIĆ, snimio Manuel ANGELINI)