Treći Split Pride održat će se 8. lipnja 2013., a ove godine prvi će ga put u suradnji s udrugama "Kontra" i "Iskorak" organizirati i novoosnovana splitska LGBT grupa "Rišpet", priopćili su organizatori na današnjoj konferenciji za novinare.
Objašnjeno je da će povorka krenuti s Đardina, proći Ulicom kralja Tomislava, Marmontovom ulicom i Rivom do njezina središnjeg dijela ispred konzulata Velike Britanije, gdje će se održati dvosatni program.
"Rišpet" je buduća udruga koja je predala zahtjev za registraciju Uredu državne uprave u Splitu, a postat će prva organizacija koja se bavi primarno zaštitom prava LGBT osoba u Splitu, rečeno je.
Udruga "Rišpet", po riječima jedne od njezinih koordinatorica Ljubice Lipanović, trenutačno ima desetak članova, a osnovali su je volonteri koji su sudjelovali u organizaciji prvoga i drugoga Split Pridea.
"Ta će se udruga baviti javnim zagovaranjem, organiziranjem javnih okupljanja, informiranjem i edukacijom javnosti o LGBT temama te organiziranjem kulturnih događaja, izložaba, koncerata, javnih projekcija filmova, festivala te drugih aktivnosti usmjerenih na promicanje LGBT i 'queer' kulture", istaknula je Lipanović.
Mirjana Kučer, koordinatorica udruge Domina, rekla je kako je ta udruga, koja se bavi pravima žena, rodnih i seksualnih manjina, u prošle dvije godine sudjelujući u organizaciji Split Pridea "zaokružila priču". "Sada predajemo organizaciju 'Rišpetu', udruzi koja je predala zahtjev za registraciju Uredu državne uprave te će uskoro postati prva organizacija koja se bavi primarno zaštitom prava LGBT osoba u Splita", rekla je Kučer.
Koordinatorica Lezbijske grupe "Kontra" Sanja Juras rekla je kako su feministkinje u Zagrebu pokrenule teme vezane uz prava LGBT osoba, a sada se isto dogodilo i u Splitu. "U zadnje dvije godine LGBT zajednica u Splitu je ojačala toliko da zajedno s nama organizira treći Pride", rekla je Juras.
Najavila je da će se ovogodišnji Split Pride baviti i pravom na obiteljski život istospolnih parova i pravima transrodnih osoba, na poštovanje njihova života, osiguranjem promjene imena i spola u osobnim dokumentima, što je, kako je rekla, i predmet Zakona o državnim maticama koji je u saborskoj proceduri. (Hina)