Tajne službe treba legislativno reorganizirati

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U manje od dvije godine u medijima je izašlo više skandala s kojima su povezane tajne službe. Iako se nije radilo o razini skandala kojima su izložene primjerice američke tajne službe proteklih godina, jasno je da je u obavještajnom sustavu nešto krivo.

Prvo je u listopadu 2012. godine izbio skandal s izlistima brojeva telefona u policijskoj akciji protiv organiziranog kriminala. Ustanovilo se da je OTC, koji obavlja sve tehničke poslove nadzora i prisluškivanja za tajne službe, nadzirao mobitel kojim se služio Josip Buljević, tadašnji šef SOA-e. Istraga slučaja pokazala je dvije stvari; policijaci koji nose naloge za prisluškivanje ili izliste mogu samoinicijativno nadopisivati koje hoće brojeve telefona, kao i da je šef najveće tajne službe bio u direktnom kontaktu s nekim ljudima koje se povezuje s organiziranim kriminalom. Policiji su na kraju uvedene neke restrikcije, a Buljević je potiho maknut na konzularnu funkciju u SAD, dok je njegovo mjesto preuzeo Dragan Lozančić.

Sporna fuzija

Nedugo nakon toga Novi list je prvi pisao o skandalu u kojem je vrh policije još 2011. godine izlistima telefona nadzirao nekolicinu novinara, ali i tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Otkrivanje Operativne akcije Juda, kako je bio službeni naziv te operacije, doveo je do početka procesa promjene Zakona o policijskim ovlastima, kojima se željela ukinuti mogućnost da policija bez ikakvog sudskog naloga traži izliste bilo čijeg broja.

Dobar dio sigurnosnih analitičara kazat će kako su veliki problemi nastali samom fuzijom POA-e i OA-e u glomaznu SOA-u, agenciju zaduženu i za obavještajnu i za protuobavještajnu djelatnost. Radi se o praksi koja nije najučestalija u modernim demokratskim društvima, a zbog velike tajnovitosti u svim poslovima oko tajnih službi, nastaju uvjeti za potencijalne skandale.

Tako još i danas nisu razjašnjene dvije stvari iz doba dok je SOA-om komandirao Tomislav Karamarko. Gradnja zgrade iza središnjice MUP-a ostavila je dubioze, odnosno nije jasno jesu li poslovi preplaćeni. Također, zapošljavanja na jedan dan, nakon čega se te novozaposlene selilo u druge državne službe, pokazala su velike zamke s netransparentnošću zapošljavanja. DORH se još uvijek bavi s ove dvije stvari.

Posljednji skandal izbio je nakon što su članovi saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost prilikom nadzora u OTC-u tražili provjeru za brojeve Milijana Brkića i Milana Bandića. Ispalo je da su obojica bila pod operativnim mjerama, a DORH je i tu pokrenuo akciju da vidi je li bilo kaznenih djela u ovom nakaradnom petljanju u kriminalističke istrage.

Nužan bolji nadzor

Sve ove situacije jasan su pokazatelj kako tajne službe trebaju reorganizaciju. Kako organizacijsku, tako i legislativnu. Zakon u kojem nije najjasnije razjašnjeno što saborski zastupnici mogu tražiti od tajnih agencija dovodi do situacije da Sabor i sam može biti obavještajna služba, koliko god to tragikomično zvučalo.

Uostalom, podatak tko je bio pod policijskim ili obavještajnim nadzorom jeste obavještajna informacija. Organizacijski se pak definitivno treba staviti bolji nadzor nad SOA-u, koja je postala mamut agencija i koja gotovo da nikome ne odgovara za način svog rada. O kvaliteti zaposlenika možda je bolje i ne govoriti. Iako to javnosti nije bilo poznato, krajem prošle godine Dragan Lozančić proveo je testiranje zaposlenika SOA-e u znanju stranih jezika. Više od polovice zaposlenika agencije koja bi trebala biti zadužena za obranu države od stranih obavještajnih upada u tome nije zadovoljila. Što dodatno implicira potrebe sređivanja sustava.

I VSOA bila u skandalu

Da ni VSOA, vojna obavještajna agencija, ne ostane bez svog udjela u skandalima, pobrinula su se četiri visokorangirana djelatnika, optužena da su iz crnih fondova za plaćanje doušnika koristili novac za vlastite potrebe. Među optuženima je i nekadašnji zamjenik ravnatelja Ognjen Preost. (Danko RADALJAC)


Podijeli: Facebook Twiter