Odmah nakon što je Ministarstvo gospodarstva u srijedu otvorilo natječaj za dobivanje koncesija za buduće istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu, oglasila se Slovenija, nezadovoljna kartama Jadrana predstavljenim budućim koncesionarima. Samo dan kasnije, u četvrtak, reagirala je i Crna Gora, jednako kao i Slovenija navodeći da Hrvatska svojim kartama jednostrano prejudicira još uvijek nedefinirane granice na moru.
Na kartama je i područje u sjevernom Jadranu - predmet graničnog prijepora Hrvatske i Slovenije, tvrde Slovenci, koji su od Hrvatske zatražili da iz natječaja povuče polje SJ-01, jedno od ukupno 29 polja ponuđenih potencijalnim koncesionarima. Da je taj prostor, zaključuju, predmet spora na arbitraži, mora biti naglašeno i u natječajnoj dokumentaciji. Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija prigovorilo je pak kako Protokol o privremenom režimu iz 2002. Hrvatsku i Crnu Goru obvezuje da se suzdržavaju od jednostranih postupaka kojima bi se prejudiciralo rješenje međusobne granice na moru i na kopnu.
Konkretno, na bloku kojeg spominju Slovenci, ukupne površine od oko tisuću četvornih kilometara, sporna su dva, tri kilometra, dok Crna Gora spornima smatra stotinjak četvornih kilometara na dva južna bloka. Svih 29 određenih blokova ima površinu između tisuću i 1.600 četvornih kilometara, pri čemu ih se osam nalazi u sjevernom, a 21 u srednjem i južnom Jadranu.
Slovenske i crnogorske primjedbe neće utjecati na tijek javnog nadmetanja za koncesije i projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu - odgovara Ministarstvo gospodarstva, kojem se na otvaranje natječaja u srijedu odazvalo četrdesetak svjetskih naftnih kompanija. Iz Ministarstva vanjskih poslova također poručuju kako Hrvatska ne krši apsolutno ništa, ni u slučaju Slovenije kao ni Crne Gore.
Član Skupštine konzorcija EuroMeSCo za vanjsko-političke i sigurnosne studije i predsjednik Euromediteranskog foruma Tonči Tadić koji je još 2008. godine upozoravao kako pitanje epikontinentalnog pojasa nije nimalo bezazleno kada se radi o slovenskim zahtjevima, tvrdi da je lokacija u Savudriji u području našeg epikontinentalnog pojasa i ZERP-a, tj. izvan teritorijalnog mora.
- Arbitraža se vodi u vezi razgraničenja teritorijalnog mora i razgraničenja kopnene granice sa Slovenijom, a ne u vezi razgraničenja ZERP-a sa nekim slovenskim gospodarskim pojasom, jer na njega Slovenija nema pravo. Nikakvom arbitražom u duhu Konvencije UN-a o pravu mora, ne može se morska granica saviti oko rta Savudrije prema jugu, tako da se na taj način Slovenija dokopa našeg epikontinentalnog pojasa i naše nafte i plina.
U arbitraži se može govoriti jedino o definiranju crte sredine u Savudrijskoj vali koju Slovenci zovu Piranski zaljev. Cijela slovenska strka s granicom na moru, nema veze ni sa slovenskim morskim ribolovom, niti sa slobodnim pristupom Luci Koper, nego sa slovenskom očajničkom željom da se dokopaju naftnih i plinskih polja uz našu obalu i otoke, smatra Tadić.
Upozorava da planirana istraživanja kompanija koja će biti odabrane na natječaju donosi golemi rizik.
- Jadran nije ni Atlantik, niti Pacifik, nego usko, plitko, zatvoreno more u kojem morska voda kruži cijelo desetljeće. Svako bi zagađenje naftom od havarije na naftnoj platformi u Jadranu, ostalo najmanje desetljeće, dok bi nas loš imidž pratio i duže. U međuvremenu bi se mogli pozdraviti s turizmom, ribolovom i marikulturom. (D. BAŠIĆ PALKOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.