Na prvom ročištu u parnici protiv osam banaka koje je zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope tužila udruga Potrošač, sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić ustvrdio je da bi primjena valutne klauzule trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.
Sudac je stoga predstavnicima banaka rekao da trebaju objasniti pravni i poslovni razlog koji bi opravdao vezivanje kredita za druge valute.
- Vi trebate vidjeti s upravama možete li to opravdati, onda ćemo dalje vidjeti, kazao je sudac odvjetnicima Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske banke i Sberbanke. Predstavnik Zagrebačke banke kratko je odgovorio da je to složeno pitanje koje zahtijeva složen odgovor.
Sudac je rekao da bi se uvođenje klauzule moglo smatrati opravdanim dok je postojala inflacija, ali da je deset godina nakon uvođenja kune bilo jasno da je domaća valuta bila stabilnija čak od franka i eura te da je mogla obavljati funkciju mjerila vrijednosti. Primjenu valutne klauzule u vrijeme stabilne kune sudac je usporedio s nošenjem zimskog kaputa ljeti.
Opunomoćenike banaka i tužitelja pozvao je da razmisle o nagodbi. Predstavnicima banaka rekao je da i kad bi tužitelj bio odbijen njihov slučaj ne bi bio riješen jer je nastupila izvanredna situacija.
"To morate analizirati da bi smanjili potencijalnu štetu za sebe", kazao je sudac.
Predstavnik Zagrebačke banke odgovorio je da to ne mogu učiniti dok tužitelj traži utvrđivanje ništetnosti ugovora.
Na sudu je utvrđeno da je oscilacija kretanja tečaja, kada se usporedi početna vrijednost od 4,35 kuna za jedan franak s posljednjom od 6,27 do 6,30 kuna za franak, iznosila čak 45 posto, dok je raspon između kune i eura bio plus/minus do pet posto.
Profesor monetarne politike i financija Ivan Lovrinović je kao savjetnik tužitelja rekao da je kuna od njezina uvođenja prema euru zadržala stabilnost i da se može reći da je kuna jedna od najstabilnijih valuta. Također je kazao da su analitičari velikih banaka još 2007. na temelju kretanja na financijskim tržištima kapitala, stopi inflacije i kamatnih stopa mogli predvidjeti tendencije kretanja tečajeva.
Smatra i da su banke s obzirom na protek vremena, kao i monetarnu politiku HNB-a, mogle zaključiti da je tečaj kune prema euru stabilan te da ne podliježe nekim značajnijim rizicima, ali da takav zaključak nisu mogle izvesti kad je u pitanju tečaj kune prema franku.
Ustvrdio je da je analitičarima banaka moglo biti jasno već u rujnu 2008. da je došlo do teških poremećaja koje će se odraziti na intervalutni odnos između eura, dolara i franka.
Predstavnica Splitske banke odgovorila je da banke nisu mogle 2007. predvidjeti tendenciju kretanja franaka.
Predstavnici svih banaka smatraju da je rast franka 2009. bio nepredvidiv, izvanredan događaj. Tvrde da su u listopadu 2008. banke obustavile kredite u francima i ponudile konverziju kredita.
Ročište se nastavlja 8. ožujka. Banke su zatražile da se sa saslušanja svjedoka isključi javnost.
U slučaju da se utvrdi da su banke nepošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope, krediti u francima bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita, ustvrdila je predstavnica tužitelja koja smatra da bi potrošači pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe. (Hina)
Glibota: Pulski sud je prepun licitacija oduzetih nekretnina
- Svi sudionici rasprave složili su se da je kretanje vrijednosti franka od 2009. godine bio izvanredan događaj, rekla nam je Puljanka Jadranka Glibota, koordinatorica udruge Franak za Istarsku županiju, komentirajući današnje ročište. Dodala je da su zbog rasta franka i kamata, a pada plaća i cijena nekretnina sada došli u bezizlaznu situaciju.
- Rezultat toga je taj da je pulski sud prepun licitacija kojima se prodaju, za polovicu tržišne cijene, oduzete nekretnine dužnicima, a oni moraju i dalje otplaćivati bankama nešto što nemaju. Pa sada, nakon četiri-pet godina otplate, preračunata vrijednost glavnice u kunama i dalje je veća od iznosa koji smo podigli u banci kada smo kreditom kupili nekretninu.
Zakon o osobnom bankrotu još nije donesen, stoga još nema spasa za dužnike koji plaćaju kredite u "švicarcima", ogorčeno je zaključila Glibota.
Najavila je da će na idućim ročištima govoriti svjedoci koji će pokušati ukazati na netransparentnost izračuna kamata.
- Da su se u proteklih nekoliko godina obračunavale kamate kako se sada vežu uz kretanje LIBORA, kamata koju plaćamo bankama bila bi svega tri posto. Banke su se od svega zaštitile swapovima od valutnog rizika, a mi nismo imali mogućnost nikakve zaštite, zaključila je Glibota. (P. G.)