Skoro polovica Hrvata jedva spaja kraj s krajem

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Rezultati novog istraživanja GfK Barometra, tumače iz ove agencije za istraživanje tržišta, pokazuju daljnji rast optimizma među hrvatskim građanima u pogledu financija i kretanja nezaposlenosti u zemlji. Iako nema više onih kojima je sada bolje nego lani, ohrabrujuće je što se ne povećava broj građana čija je sadašnja financijska situacija lošija nego prije godinu dana. Nešto malo više je onih čije su financije nepromijenjene - lani u rujnu bilo ih je 49 posto, a u lipnju ove godine 56 posto.

Ipak još uvijek najveći dio hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem - njih 46 posto u odnosu na 48 posto lani u rujnu. Možda obećava to što se smanjuje broj onih koji se trebaju zaduživati - s 12 posto lani, na 9 posto ove godine, a raste broj onih koji ipak uspijevaju nešto uštedjeti - s 25 na 30 posto. Iako i dalje najveći broj Hrvata, njih 81 posto, očekuje rast cijena u narednih 12 mjeseci, ipak je pao broj onih koji očekuju brži rast nego do sada. Povećan je broj građana koji predviđaju stagnaciju cijena.

U ostalim promatranim zemljama (osim Češke) više je građana koji jedva spajaju kraj s krajem u odnosu na nas - u Bugarskoj 65 posto, u Poljskoj 61, a u Rumunjskoj njih 58 posto. Ohrabruje rast broja građana koji mogu nešto uštedjeti te pad broja onih koji se trebaju zaduživati. Ipak, raste optimizam u srednjoj i istočnoj Europi i u pogledu financijske situacije. Najmanje pozitivnih pomaka uočava se u Poljskoj, gdje je šest posto građana manje ove godine u lošijoj financijskoj situaciji, a prosjek u ostalim zemljama je oko 10 posto manje. Pomake na bolje počinju uočavati i Rumunji.

Pada broj onih koji očekuju pogoršanje svojih financija u narednih godinu dana - u prosincu 2012. bilo ih je 42 posto, lanjskog rujna 29, a u lipnju ove godine 24 posto. Većina građana (72 posto) očekuje ili poboljšanje (17 posto) ili barem nepromijenjeno stanje (55 posto). Od svih promatranih zemalja, najpesimističniji su Bugari. Većina srednjoistočnih Europljana očekuje dosadašnji rast cijena (44-51 posto), s izuzetkom Bugarske čiji građani u najvećoj mjeri očekuju da će cijene rasti još brže nego do sada (njih 20 posto).

Hrvati očekuju rast nezaposlenosti

Oko polovice Hrvata prognozira lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u narednih godinu dana, trećina smatra da će gospodarstvo ostati isto, dok ih 11 posto vjeruje u promjenu na bolje. Prije godinu dana 29 posto anketiranih prognoziralo je nepromijenjenu nezaposlenost, a njih 65 posto porast nezaposlenosti. Najnoviji rezultati pokazuju isti trend: smanjivanje broja onih koji prognoziraju rast nezaposlenosti (57 posto), ali prvi put i povećanje broja građana koji prognoziraju pad nezaposlenosti - 11 posto u odnosu na upola manje lani u rujnu.

Među Poljacima, Česima i Rumunjima također pada broj onih koji prognoziraju rast nezaposlenosti, s tim da su Česi najoptimističniji. (D. P.)


Podijeli: Facebook Twiter