Zakon o stečaju potrošača, koji Ministarstvo pravosuđa upravo priprema, neće bitno olakšati život prezaduženim hrvatskim građanima, kojih trenutačno ima 317 tisuća, a duguju oko 28 milijardi kuna.
Velik dio duga ipak će morati vratiti bankama, a pritom će godinama biti pod nadzorom svog »stečajnog upravitelja« i živjeti na egzistencijalnom minimumu, čulo se na jučerašnjoj raspravi o nacrtu tog zakona, priređenoj u Ministarstvu pravosuđa.
– Stečaj potrošača predviđen za sve one građane koji dva mjeseca zaredom ne mogu podmiriti dugove, i to u iznosu koji prelazi trostruki iznos stalnih mjesečnih primanja dužnika, rekao je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa. No, prije otvaranja stečaja dužnik bi imao mogućnost izvansudske nagodbe s vjerovnikom, po uzoru na predstečajne nagodbe koje se već gotovo dvije godine primjenjuju za poduzeća.
Neugodno i mučno
Primjerice, prezaduženi građanin trebao bi se dogovoriti s vjerovnikom, najčešće bankom, o novom i povoljnijem planu otplate kredita, dok dužnik ne dobije posao ili dok mu se materijalno stanje ne poboljša. Ako ta predstečajna nagodba ne uspije, ako nema dogovora, onda bi krenuo postupak stečaja.
Kad uđe u stečaj, dužnik bi najprije trebao prodati svu imovinu kako bi pokušao namiriti dug. Ostao bi mu samo nužni dio imovine, ono što je potrebno za egzistencijalni minimum, rekao je Miljenić, upozoravajući da građanima taj stečajni postupak može biti vrlo neugodan i mučan. Za vrijeme stečaja, koji može trajati nekoliko godina, »dužnici prestaju biti svoji gazde« jer dobivaju povjerenika, odnosno »stečajnog upravitelja«, čulo se u rapravi.
Tijekom stečaja dužnik je dužan surađivati s povjerenikom i prijavljivati mu svaki izvanredni novčani prihod, poput nasljedstva, a dužan je tražiti i posao, kako bi nastavio vraćati dug. Tek kad prođu godine stečajnog postupka, kad se dužnik počne ponašati »financijski racionalno« i živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, može računati da će mu vjerovnik otpisati dio duga, čulo se u raspravi.
– To znači da dužnik, dok je u stečaju, neće moći voziti automobil, ni imati mobitel ako mu ne treba za posao, upozorio je Miljenić. (B. PODGORNIK/NL)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.