Vlada će na današnjoj sjednici usvojiti plan provedbe specifičnih preporuka što ih je Hrvatskoj dala Europska komisija u sklopu Procedure prekomjernog deficita. Tim planom, potvrdio je to jučer i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, Hrvatska će pokazati da nastavlja s priprema uvođenja poreza na nekretnine i poreza na prihod od kamata na štednju, što su bile i najvažnije preporuke Komisije koja je Hrvatskoj savjetovala da porezno rastereti rad i opterećenje prebaci na imovinu.
Porez na prihod od kamata na štednju uveo bi se od 1. siječnja sljedeće godine, što je, napomenuo je Grčić, Hrvatska najavila i u svojim reformskim dokumentima i Planu konvergencije, a radi se i na priprema za uvođenje poreza na nekretnine. Novih poreza neće, biti moguća su jedina porezna rasterećenja, uvjerava potpredsjednik Vlade.
- Hoće li biti poreznih rasterećenja, o tome ćemo izvijestiti javnost. No, nakon što je usvojen Plan konvergencije i Nacionalni program reformi, novih poreznih opterećenja, pored ovih koje smo naveli, neće biti, rekao je Grčić. Rasterećenja se, o čemu se dulje vrijeme raspravlja u okviru vladinih koordinacija, tiču mogućih promjena u porezu na dohodak, odnosno povećanja neoporezivog dijela plaće, kao i promjena u razredima za naplatu tog poreza, ali Grčić o detaljima jučer nije želio govoriti.
Jednako tako nije precizirao ni kakav bi bio model poreza na nekretnine, kao ni to hoće li kod poreza na prihod od kamata na štednju Hrvatska ići na stopu od 12 posto, što bi bila jedna od najnižih stopa u Uniji, niti hoće li neoporezivi dio biti 12 tisuća kuna, što znači da bi se porez plaćao na prihod od kamata koje se ostvaruju na osnovu štednje iznad 400 ili 500 tisuća kuna.
Komisija je Hrvatskoj preporučila i da ranije od planiranog, dakle prije 2030. godine, uvede dobnu granicu za odlazak u mirovinu od 67 godina starosti. Na pitanje je li Vlada u svom akcijskom planu predvidjela pomicanje tog roka i tako prihvatila i tu preporuku, koja čini najveću razliku između onoga što je vlada planirala u svojim reformama i onoga što joj savjetuje Komisija, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je da je u razgovorima s Europskom komisijom ukazano na određene specifičnosti našeg mirovinskog sustava, koji je "dualan" jer ga čine radničke mirovine i one po posebnim zakonima, te je najavio i proceduru u kojoj će se po prvi put, kao i u ostalim članicama Unije, ocjenjivati adekvatnost mirovina i mirovinskog sustava u odnosu na naše ekonomske mogućnosti i samu životnu dob. No, Vlada, kako se čini, ostaje kod toga da se povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu počne postupno uvoditi od 2030. godine.
- Zasad ostajemo na onim našim stajalištima da je prva godina za produljenje dobi za odlazak u mirovinu 2030. jer smatramo da pomicanjem tog datuma prema naprijed nećemo napraviti nikakve uštede što se tiče mirovinskog sustava i nećemo imati onaj efekt koji imaju druge zemlje koje su produžile dob za odlazak u mirovinu ranije, te ćemo u diskusiji s Europskom komisijom i ta pitanja razmotriti, rekao je Mrsić.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je i da je rebalans nužan i radi saniranja šteta od poplava u istočnoj Slavoniji koje iznose više od milijardu kuna, a zbog manjih prihoda od PDV-a slijedi razgovor sa svim ministrima djelomičnim uštedama i smanjenju rashoda. Ipak, linearnog rezanja plaća, pa ni onih iznad deset tisuća kuna neće biti, uvjerava ministar Mrsić.
Podsjeća da je Vlada već smanjila primanja državnih službenika kroz neisplatu božićnica, regresa i ukidanjem drugih dodataka, a sustav centralnog obračuna plaća (COP) sada joj uvid u strukturu primanja svakog zaposlenog. Na osnovu toga će se rezati i primanja, odnosno dodaci, kažu naši izvori, koje netko godinama prima mimo kolektivnog ugovora, a Vlada će u rukama imati i alat kojim će moći vidjeti zašto je nekome mjesecima plaća veća za dvije tisuće kuna zbog, primjerice, dnevnica ili putnih troškova. Dio ušteda, objasnio je Mrsić, može se postići i kroz kolektivni ugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za državne službenike, o kojima će Vlada pregovarati sa sindikatima. (J. MARIĆ/NL)