Pacijenta koji je jako bolestan sintetički lijekovi ne zanimaju

Medicinski kanabis
Medicinski kanabis

S dr. Dubravkom Markovićem, specijalistom neurologom u pulskoj Općoj bolnici, razgovarali smo o upotrebi medicinskog kanabisa u svijetu i Hrvatskoj nakon nedavne legalizacije, o čemu je držao javna predavanja u Puli, Medulinu i Zagrebu. Priča o primjeni konoplje u ljudskom životu, podsjeća naš sugovornik, traje još od prije osam i pol tisuća godina. Razgovaramo o psihoaktivnoj ili medicinskoj konoplji i industrijskoj konoplji od koje su se proizvodila jedra, konopi, odjeća, obuća, tepisi pa čak i karoserija automobila.

Svaka konoplja sadrži THC

- To je jako kvalitetna biljka, koristili su je i u tiskarskoj industriji - na njoj su otisnute prva Gutembergova Biblija i američka Deklaracija o nezavisnosti, vrlo kvalitetan papir. Industrijska konoplja je dobra poljoprivredna kultura koja državi može donijeti mnogo prihoda, međutim i ona sadrži kanabis i ako se ne kontrolira, od velikih količina dobit će se droga. Svaka konoplja sadrži tetrahidrokanabinol ili THC, što u minimalnim količinama sadrže i mnoge druge biljke, poput koromača i pelina. U industrijskoj konoplji kanabisa ima vrlo malo, nešto više ga je u ruskoj, sibirskoj ili divljoj konoplji i postoji ono što se popularno zove trava, to je indijska konoplja koja ima najveću količinu THC-a. Ta supstanca se koristi od pamtivijeka u različite svrhe, kaže dr. Marković.

Kao zanimljivost ističe da se sve droge na svijetu prave od korova: koka koja raste u džungli, mak od kojeg dobivamo morfij, marihuana koja sama raste po livadama i šumama u čitavom svijetu. I čovjek sam u svom tijelu proizvodi slične supstance, kao što u hipofizi proizvodimo endorfine pa kad smo veseli, zaljubljeni ili zabijemo gol u nogometu, budemo euforično sretni. I ti endogeni i egzogeni morfij i kanabinoidi su zapravo prirodni moćni antidepresivi, a čovjek kad nije depresivan, onda je zdrav, zbiljski ili pod navodnicima. Veseo je čovjek, kažu, zdrav čovjek, tužan čovjek je bolestan čovjek, i ljudi su shvatili da im neke supstance olakšavaju patnju i bol.

- Budući da je nesporna činjenica da ćemo svi umrijeti i da je na ovom svijetu patnja svakodnevica a sreća, nažalost, rijetka pojava, onda ljudi od pamtivijeka koriste supstance koje zovemo tzv. ubojice boli - vino, pivo, konjak, rakija… sve do kanabisa koji suštinski nije otrovan kao alkohol i koristio se za liječenje širom svijeta. U Vedama se kanabis opisuje i kao izvor sreće, a najraniji zapis sačuvan je u herbariju kineskog cara Shen Nunga. Naziv marihuana dolazi od portugalske riječi što znači biljka zdravlja. Marihuana, kanabis, hašiš ili indijska konoplja su nazivi za istu stvar, s tim da je hašiš smola iz kore drveta, puši se i jede, a kad se kaže marihuana misli se na cigarete, mada se nekad većinom koristila kao napitak, čaj koji se u Indiji zvao bhang. Pušenje je u Europu došlo s Kristoforom Kolumbom, prije toga su se ljudi opijali vinima i čajevima pa i marihuanom, i u Europi. Papa Inocent VIII. je 1484. godine zabranio upotrebu kanabisa jer se puno koristio u crnim misama, priča dr. Marković.

Skupi lijekovi i crno tržište

Poznata su istraživanja doktorice Suzanne Sisley sa sveučilišta u Arizoni koja želi dokazati da vijetnamski veterani koji puše marihuanu nemaju PTSP i među njima je manje suicida jer su manje depresivni. Dokazano je i da oboljeli od multiple skleroze imaju manje grčeva, oboljeli od karcinoma lakše trpe svoju bolest i kemoterapiju. Nema nijednog zdravstvenog dokaza da kanabis liječi, ali pomaže da teško oboljeli lakše podnose tegobe. Zadnjih mjeseci i hrvatski građani kojima je dijagnosticiran maligna bolest, multipla skleroza, HIV i epilepsija, uz preporuku specijalista i recept svog obiteljskog liječnika mogu legalno kupiti lijek na bazi kanabisa, ali još uvijek ne u Hrvatskoj, već u Sloveniji i drugim europskim zemljama. Dr. Marković kaže da se i njegovi pacijenti zanimaju za te lijekove - tri su lijeka na legalnom tržištu, ali većinom odustaju od toga. Zašto?

- Pacijenta koji je jako, terminalno bolestan sintetički lijekovi više ne zanimaju. To je sve već isprobao, i citostatike i zračenja, i vidio da ne pomaže. Ljudi su tada skloni mistici, neće sintetiku već traže prirodu. Glavni je sukob u njima: hoću li uzimati sintetski kanabis ili ću uzgajati biljku i imati prirodni kanabis. U liječenju uvijek ima male doze mistike, ljudi traže alternativne oblike liječenja. U nekim državama je to riješeno tako što je teško oboljelima dopušteno da uzgajaju po dvije-tri biljke na svom prozoru. Ako je liječenje kontrolirano, ako je informacija potpuna, ako je ljudima sve objašnjeno, da ih kanabis ne može izliječiti ali može olakšati muke, zašto to zabranjivati?, pita se pulski neurolog.

Mi u Hrvatskoj još uvijek ne možemo kupiti preparate kanabisa, ali će se i to riješiti za nekoliko mjeseci. Međutim, problem je da su ti lijekovi dosta skupi, a većina je ljudi siromašna. Prosječna je terapija minimalno 4.000 kuna mjesečno, a i dalje se najviše trguje na crnom tržištu. Postoje tablete, ali i ulja, nazalni sprejevi, biljni pripravci za inhaliranje koji se dobivaju od sušenih cvjetnih dijelova ženske biljke kanabisa. Dr. Marković kaže da hrvatski pacijenti najviše koriste ulje koje utrljavaju u desni, što uglavnom kupuju na crnom tržištu u Sloveniji i Italiji. Jedan pacijent obolio od multiple skleroze požalio mu se da je mjesečno trošio 15-20 tisuća kuna, kupujući na crno, a nije bilo nikakve koristi.

Droga pogubna za stanovništvo

- Kod multiple skleroze nemaš više grčeve i subjektivno se bolje osjećaš, ali bolest ostaje. Kod nekih kompliciranih epilepsija kod djece pokazalo se efektno, ali epilepsija nije bolest nego simptom; znači, prestali su napadi a oštećenje mozga je ostalo isto. A tu su i neželjeni efekti: svaka droga, svaka psihotvar mijenja psihu čovjeka pa on nije sposoban raditi, voziti automobil, funkcionirati. Pušenje marihuane, kao i pušenje cigareta, štetno je za pluća, može izazvati astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest. Ne smijemo zaboraviti da je dio azijske civilizacije propao zbog droge, Kineze je u jednom trenutku u povijesti uništio opijum. Droga je pogubna stvar po stanovništvo, kaže dr. Marković.

Uzgoj uz jak nadzor države

Kao država bi se mogli jako obogatiti da uzgajamo indijsku konoplju i izvozimo je u Sloveniju, Italiju, ali proizvodnja mora biti pod nadzorom MUP-a i Povjerenstva Ministarstva zdravlja za nadzor nad ljekovitim supstancama. Najveća realna opasnost kod svake droge, psihoaktivne supstance, je zloupotreba. Pogubna je za djecu i mlade. Primjena kanabisa je vrlo ozbiljno pitanje na razini Svjetske zdravstvene organizacije. Ali ako imaš čovjeka na samrti, s metastazama, neizdrživim bolovima, daješ mu morfij, što je danas normalno ali je i tome prethodila duga borba. Bitno je da se to provodi pod kontrolom liječnika specijalista, da se ne dopušta amaterima, udrugama, nego ekspertima za multiplu sklerozu, rak, epilepsiju, ponajprije neurolozima i onkolozima.

Glavni izvori zdravlja su besplatni i ne treba recept

Kroz cijelu ljudsku povijest marihuana se primarno koristila kao čaj, napitak koji u Indiji zovu bhang. Kad dođeš u goste na Himalaju pitaju te hoćete li bhang ili chang: chang je pivo od ječma, a bhang je medovina s kanabisom. Međutim, kad ulaziš u Singapur u putovnicu će ti staviti papirić na kojem piše: ako slučajno nosite sa sobom malo droge, znajte da je kazna za to u ovoj državi smrt po zakonu. Na Tajlandu će te objesiti a onda će ti odsjeći glavu, dok se u nekim drugim zemljama može vrlo lako kupiti na ulici za bagatelu. Droge se puno koristilo u budizmu, hinduizmu, u mističnim islamskim derviškim redovima, a možda i kod ranih kršćana. Vezana je uz magiju i želju za ekstazom, bijegom iz stvarnosti. Ali ima i drugih načina da se pobjegne od stvarnosti: ples, sport, rekreacija, kućni ljubimci… Glavni izvori zdravlja - zrak, voda i tjelesna aktivnost potpuno su besplatni i svima dostupni, ne treba recept, kaže dr. Marković. (Duška PALIBRK)


Podijeli: Facebook Twiter