Predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je danas da je odluka o smjeni u Upravi HEP-a donijeta na prijedlog ministra gospodarstva, da tvrtka u ovom trenutku ima pozitivne rezultate prvenstveno zbog kiše, ali i da to nije dovoljno i da očekuje daljnje restrukturiranje.
Prihvatio sam argumente ministra gospodarstva, on je predlagatelj. Čekam daljnje restrukturiranje. Poslovni rezultati su dobri, ali su uvjetovani više prirodom, a manje onim što je trebalo promijeniti u toj tvrtki. HEP-u dolazi konkurencija, nije više kao u socijalizmu ili zadnjih dvadeset godina. Dolaze i drugi, izjavio je Milanović odgovarajući na pitanja novinara u Krapini gdje je posjetio 22. zagorski gospodarski zbor.
Negirao je novinarsku konstataciju da se smjene u HEP-u događaju svako malo. U ovom trenutku ima pozitivnih rezultata, ali prvenstveno zbog meteorologije i kiše, što nije dovoljno, istaknuo je.
Premijer je, odgovarajući na novinarsko pitanje o početku arbitražnog postupka koji je MOL tijekom pregovora s Vladom oko Ine pokrenuo protiv hrvatske Vlade, podsjetio da je taj postupak u pravilu zatvoren. Na dodatni upit što očekuje od tog postupka, Milanović je odgovorio pravo i pravdu. MOL je krajem studenog prošle godine pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, a kao razlog je naveo kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Na konstataciju da je MOL prijavio Hrvatsku i da se hrvatska strana brani, Milanović je mišljenja da mađarska strana nije u pravu i da to govori kao predstavnik Vlade odnosno kao predstavnik dioničara. Napomenuo je da je to dvojna uloga te ponovio da se zalaže za to da Ina radi i da ostvaruje profit. Ako Ina kaže da treba otpustiti sto ljudi, onda sam ja kao predsjednik Vlade nezadovoljan.
Ali, ako će kompanija zbog toga imati veći profit, raditi kvalitetnije i plaćati veći porez i zarađivati više, onda kao predstavnik dioničara trebam biti zadovoljan. Moja pozicija i pozicija ministra gospodarstva nije jednostavna, rekao je premijer, dodajući da to nije izgovor, nego pojašnjenje. Na novinarske upite o poplavama i tvrdnjama niza ljudi da su za to odgovorne Hrvatske vode koje ne rade dovoljno dobro svoj posao, premijer je stao u obranu te tvrtke. Hrvatske vode svoj posao rade odlično, ali da postoje granice ljudske moći. Kada budemo mogli kontrolirati vrijeme i prirodu onda ćemo biti ono što nam nije suđeno da budemo - gospodari svega. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav zaštite od poplava, pogotovo kada se uspoređujemo sa susjednim državama, rekao je Milanović podsjećajući da su se Njemačka, Austrija, Velika Britanija suočavale sa katastrofalnim poplavama, a imaju razvijeniji sustav od našeg. Poručio je da treba poštovati Hrvatske vode jer je to dobra firma i da je Hrvatska u tom smislu dobro organizirana. Ponovio je i da će tražiti odgovor kako je pukao nasip u Rajevu Selu te kako netko za to mora odgovarati. Na upit o poplavi kod Letovanića gdje je ovih dana pukao nasip na zemljištu u vlasništvu države, Milanović kaže da je to rizik posla i da će poplava uvijek biti te da je na nama da se dobro zaštitimo. Mišljenja je da u Letovaniću neće biti većih problema, ali ako i bude država će pomoći.
Opoziv Šerića sa čela HEP-a, dolazi Jukić
Vlada je danas donijela zaključke kojima se glavnoj skupštini Hrvatske elektroprivrede (HEP) predlaže opoziv predsjednika Uprave Tomislava Šerića te članova Uprave Krunoslave Grgić Bolješić i Ivana Matasića, kao i imenovanje Perice Jukića novim predsjednikom Uprave.
Zaključak o smjeni predsjednika Uprave HEP-a i još dva člana Vlada je donijela na zatvorenom dijelu današnje sjednice, na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, a temeljem prijedloga Ministarstva gospodarstva. Ujedno, donesen je zaključak kojim se Glavnoj skupštini predlaže imenovanje Perice Jukića novim predsjednikom Uprave HEP-a, navodi se u priopćenju sa sjednice Vlade.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je nakon sjednice Vlade da je predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić smijenjen jer HEP gubi tržišnu utakmicu s konkurentima te je odbacio tvrdnje da je razlog smjene termoelektrana u Osijeku.
"Dio uprave smijenjen je jer se HEP nije uspješno i ravnopravno borio na tržištu s konkurentima i jer je brže nego što se očekivalo počeo gubiti tržišnu utakmicu", rekao je Vrdoljak. Ujedno je odbacio nagađanja da je razlog smjene njegovo neslaganje sa Šerićem oko izgradnje termoelektrane Osijek, rekavši da je odluka o tome kakav će blok, tehnologija i veličina pogona biti građena u Osijeku na stručnjacima i Upravi HEP-a, a ne na ministru. Vrdoljak od HEP-a traži brzo restrukturiranje i dokazivanje na otvorenom tržištu.
"Konkurencija je agresivna i, ako nešto brzo ne činimo, mogla bi kroz nekoliko godina biti vrlo opasna po HEP", rekao je. Na opasku da nije dobro svake godine mijenjati Upravu HEP-a te da je zadnja Uprava poslovala s dobiti, odgovorio je da javna poduzeća ne smiju postojati zbog ostvarivanja dobiti nego pružanja što jeftinije i sigurnije opskrbe građanima i industriji i da se moraju boriti na tržištu. Dobit HEP-u i drugim poduzeća ne smije biti cilj, a ako imaju pretjeranu dobit, moraju znati gdje će investirati, akvizirati u regiji, koja tržišta naći i nove blokove izgraditi, ističe Vrdoljak.
"Ako se to ne želi, smanjite cijenu građanima i industriji", poručio je Vrdoljak, koji smatra da je trenutna cijena struje realna, ali da se dobit ne smije akumulirati kroz nekoliko godina već se mora investirati. Smjenom Šerića s mjesta predsjednika Uprave HEP-a, to je treća promjena na čelu HEP-a u tri godine. Naime, nakon parlamentarnih izbora krajem 2011. godine, nova je Vlada krajem veljače 2012. sa čelnog mjesta HEP-a smijenila Lea Begovića i tada je na mjesto predsjednika Uprave došao Zlatko Koračević, koji se na toj funkciji zadržao do početka svibnja 2013. kada je na njegovo mjesto imenovan Šerić.
HEP je na razini grupe u prvom polugodištu ove godine ostvario konsolidiranu neto dobit od 1,28 milijardi kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je neto dobiti iznosila 762,3 milijuna kuna, podatak je iz konsolidiranog financijskog izvješća te kompanije. Poslovni prihodi pritom su iznosili 6,5 milijardi kuna, što je za gotovo 1,2 milijarde kuna ili 15,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. (Hina)