Hrvatski premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović ponovio je u nedjelju prijedlog da čelnik Mosta Božo Petrov postane predsjednik Sabora što je Petrov već jednom odbio kao promašenu ponudu fotelje.
Milanović je rekao da je SDP odgovorio na zahtjev Mosta da mu u pisanom obliku dostavi odgovore pristaje li na reforme o kojima se razgovaralo tijekom pregovora proteklih nekoliko dana.
"To je ono što je Most tražio. Mi smo tu, angažirajući najbolje što imamo, a to je stvarno najbolje u Hrvatskoj, odgovorili na to, dodali još nešto svoje. Nema nikakvih prepreka za suradnju... vo nije ponuda, jer nije licitacija, nego prijedlog da gospodin Petrov bude predsjednik Sabora. Naravno, ako on to neće,mi ga nećemo predložiti, ali za prijedlog za predsjednika Sabora potrebna je trećina zastupnika", rekao je Milanović.
Petrov je Milanovićevu ponudu u petak odbio rekavši kako je Mostu najvažnije provesti reforme, a ne dobiti fotelje ocijenivši promašenom ponudu Milanovića da prihvati mjesto predsjednika Hrvatskog sabora i podrži koaliciju Hrvatska raste u formiranju nove vlade.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je upitao otkuda uopće pravo Milanoviću da tako javno nudi nekom da bude nešto u državi te dodao kako HDZ nudi reforme.
Milanović u Bruxellesu sudjeluje na summitu EU-Turska.
Hrvatska raste pismeno se očitovala na prijedloge Mosta, Milanović pregovore ocijenio kvalitetnima
SDP je u ime koalicije Hrvatska raste u subotu dostavio Mostu nezavisnih lista pisano očitovanje na Mostove reformske prijedloge, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović je pregovore proteklih dana ocijenio kvalitetnima i ponovio kako koalicija s Mostom želi i može partnerski surađivati.
Nakon pregovora i prezentiranja smjernica za reforme o kojima su predstavnici koalicije Hrvatska raste posljednjih dana razgovarali s predstavnicima Mosta nezavisnih lista, u dokumentu na Vaš zahtjev dostavljamo pisano očitovanje na Vaše iznesene prijedloge, odnosno programske stavove koalicije Hrvatska raste vezane uz te prijedloge, navodi se u pismu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića koje je objavljeno na mrežnoj stranici koalicije.
»Posljednje četiri godine koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske provodila je odgovorne reforme, čuvala socijalni mir i počistila nered kaosa i korupcije koji je prethodna vlast ostavila iza sebe. Hrvatska danas raste. To je rezultat dosadašnjeg ciljanog i planskog rada naše Vlade i rezultati tog rada se jasno vide u brojkama. Prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku objavio je rast BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto. Hrvatska raste i u svim segmentima koji su godinama bili marginalizirani te smo danas organiziranija i bolja država. Pred nama je još puno posla i zato je važno nastaviti u tom smjeru«, piše Milanović.
»Želimo nastaviti služiti našim građanima i voditi Hrvatsku u pozitivnom smjeru rasta, reda i rada. Kao i stotine tisuća građana koji su nam ukazali povjerenje na izborima, ne želimo dopustiti povratak u kaos, krizu i nebrigu za građane. To je naša zajednička dužnost i obveza. Već u izbornoj noći naglasio sam da s Mostom nezavisnih lista želimo i možemo partnerski surađivati te sam Vas pozvao da razgovaramo o budućnosti Hrvatske i o odgovornim reformama«, piše Milanović.
»Smatram da su pregovori s predstavnicima koalicije Hrvatska raste bili kvalitetni, a pregovarači Mosta nezavisnih lista s naše su strane našli pristojne i kompetentne pregovarače, odgovorne ljude koji stoje iza svojih riječi i koji su svjesni važnosti nastavka kvalitetnog rada te da ne smijemo dopustiti povratak na staro,« zaključio je predsjednik SDP-a pismo uz očitovanje, odnosno programske stavove koji su na internestkoj stranici koalicije Hrvatska raste objavljeni u cijelosti.
Hrvatski doprinos za pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica neće biti velik
Hrvatski doprinos za pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica neće biti velik, a dobit će natrag od Komisije dobar dio onoga što je uložila u zbrinjavanje migranata, izjavio je u nedjelju hrvatski premijer Zoran Milanović govoreći o hrvatskom dijelu pomoći EU-a koji bi prema planu trebao biti nešto preko 7 milijuna eura .
»Svi ćemo morati nešto dati, ne mogu vam u ovom trenutku reći točno koliko, iako se govori o manje od 10 milijuna eura. Na kraju od EU-a dobijemo više nego što uplaćujemo, a od Europske komisije ćemo dobiti dosta povrata za ono što smo uložili«, rekao je Milanović po dolasku na summit EU-Turska.
U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke.
Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.
Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.
Milanović je rekao kako je sada teško reći točno u decimalu, koliki će iznos Hrvatska platiti, istaknuvši da je to sporedno pitanje. Dodao je da sada pitanje koliko kao tehnička vlada može o tome govoriti.
Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskoga proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.
Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica u europski proračun, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.
S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.
U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije. (Hina)