Milanović: Hrvatska treba tražiti nove motore rasta

Zoran Milanović (Davor Pongračić/CROPIX)
Zoran Milanović (Davor Pongračić/CROPIX)

Dugotrajna recesija u Hrvatskoj posljedica je dugogodišnje ekonomske politike koja se temeljila na stanogradnji i potrošnji uvozne robe stranim kreditima, a sadašnji trendovi nisu loši i trebali bi dovesti do preokreta i rasta BDP-a, izjavio je u subotu u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović.

"Hrvatsko je gospodarstvo bilo napuhano na stanogradnji i osobnoj potrošnji. Sada se vidi da ti stanovi nisu baš najpotrebniji, da ih je teško prodati. Sada se ta dva elementa u strukturi BDP-a nažalost najteže i najsporije oporavljaju, a sve ostalo u stvari raste i trendovi nisu loši. Dakle, između izvoza i štancanja tisuća i tisuća stanova po previsokim cijenama biram izvoz i tu Hrvatska definitivno napreduje iz mjeseca u mjesec i vjerujemo da će se ti trendovi nastaviti i u sljedećoj godini i dovesti do preokreta, da ćemo imati pravi rast BDP-a", rekao je Milanović.

Premijer, koji sudjeluje u subotu popodne na izvanrednom summitu u Bruxellesu na kojem čelnici trebaju izabrati novog predsjednika Europskog vijeća te visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, bio je zamoljen komentirati pad BDP-a u Hrvatskoj 11. kvartal zaredom. Milanović je istaknuo da će Hrvatska u sljedećih deset godina trebati tražiti nove motore rasta - izvoz, turizam, brodogradnju i da se rast nikad više ne smije temeljiti na bezgraničnoj izgradnji stanova i osobnoj potrošnji na stranim kreditima kojima se kupuje strana roba.

"Na tome je Hrvatska sve one godine za vrijeme prethodnih vlada prividno rasla", rekao je Milanović. Upitan planira li promjene u vladi, premijer je odgovorio da je bilo promjena u posljednjih pola godine. "Tu nema čarobnog recepta i ako itko misli da jedna ili dvije osobe mogu učiniti golemu razliku u pola godine, po meni je to opsjenar, a takav Hrvatskoj ne treba", rekao je Milanović.

Josipović o padu BDP-a: izlaska iz krize nema bez strukturnih reformi

Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas kako podaci o daljnjem padu BDP-u od 0,8 posto u drugom tromjesečju ove godine, pokazuju da izlaska iz gospodarske krize nema bez ozbiljnih strukturnih reformi i promjene našeg odnosa prema poduzetništvu, radu i investicijama.

"Sve što se nastoji učiniti da se popravi krvna slika gospodarstva može malo pomoći, ali ozbiljnog oporavka nema bez strukturnih reformi i potpuno drugačijeg pristupa investicijama i svima onima koji žele ulagati i raditi u Hrvatskoj", izjavio je Josipović tijekom današnjeg susreta s građanima u Uredu predsjednika Republike. Upitan tko je kriv što hrvatski BDP-a pada već 11. kvartal zaredom, i tko za to treba odgovarati, predsjednik je rekao kako na to nije jednostavno odgovoriti jer kriza u Hrvatskoj nije od jučer.

"Godinama imamo ozbiljnu krizu sa stalnim padom BDP-a, s različitim vladama i premijerima. To pokazuje da je nešto sistemski loše, ali je ključ u nedostatku reformi, pa će svaka vlada, sadašnja i buduća, morati ući u reforme", ocijenio je. Kad je u pitanju odgovornost, ona je, kaže Josipović, "uvijek na stolu" te postoji način kako se ona ispituje u Hrvatskom saboru.

"Mi imamo problem našeg globalnog odnosa prema poduzetništvu, radu i investicijama. Postoji jedan refleks u javnosti i medijima da, čim se pojavi netko sa željom da investira u Hrvatsku, odmah se javi doza skepse i postavlja fronta otpora koja nije dobra, prije svega za nas", kazao je Josipović. Podsjetio je kako ima primjera, poput Azerbejdžana, u kojem su neke hrvatske tvrtke uz pomoć gospodarske diplomacijem uspjele dobiti posao, no drži da za globalnu sliku to ne može biti dovoljno. Ustvrdio je da je kao predsjednik učinio za gospodarstvo što je mogao kroz gospodarsku diplomaciju, koja je dana određene rezultate, ali nije realno očekivati da Predsjednik može mijenjati gospodarstvo s ovlastima koje ima.

Josipović je istaknuo kako se i osobno zalagao za pravno pojednostavljenje postupaka vezanih uz ulaganja u gospodarstvo, u čemu se može još puno popraviti. Podsjetio je na nedavni slučaj tvrtke, koja je u otvaranje velike trgovine investirala skoro milijardu eura te otvorila 350 novih radnih mjesta, s perspektirom širenja i otvaranja kooperantskih poslova, a čije je otvaranje bilo poprećeno kako da se "otvara se neki dučančić". "Očito nemamo osjećaj da je svako radno mjesto vrijedno", smatra predsjednik i dodaje kako je spreman otići i iskazati priznanje svakome tko je speman uložiti u gospodarstvo i otvariti i jedno radno mjesto. Predsjednik Josipović je ponovno danas pozvao na politički konsenzus oko velikih strukturnih reformi kao što su reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, javne uprave i pravosuđa, tržišta rada budući da bez njih nisu moguće ni druge reforme. "Oko tih pitanja i dosad sam pozivao na dogovor, a pozivam i sada" , rekao je. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter