Kupujmo hrvatsko, jedimo europsko

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Uvoz hrane u Hrvatsku povećan je, prema dostupnim podacima za 2016. godinu, za pet posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. U prva tri kvartala 2016. godine uvezeno je hrane u vrijednosti od milijardu i 971 milijun eura, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore i Državnog statističkog zavoda, pri čemu najveći dio uvoza predstavlja uvoz iz zemalja Europske unije.

Točnije, iz Unije je dopremljeno prehrambenih artikala u vrijednosti od milijardu i 663 milijuna eura, od čega na "stare članice" EU, odnosno na skupinu EU 15 otpada čak milijardu i 58 milijuna eura. Uvoze se sve vrste hrane - a jedna od najvećih stavki su kruh i smrznuta peciva, za koje je utrošeno 85 milijuna i 665 tisuća eura.

- Rast uvoza hrane apsolutno me ne veseli, no ne možemo ga zabraniti, rekao nam je Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, te naglasio kako "možemo više nadzirati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane ponuđene na tržištu i to definitivno namjeravamo raditi."

Trgovinski deficit

Ministar poljoprivrede Tolušić naglašava kako je ipak smanjen uvoz nekih vrsta hrane, te da akciju "Kupujmo hrvatsko", čiji su rezultati, kad se pogledaju statistike uvoza, upitni, treba nastaviti.

- I osobno i kao resornog ministra raduju me podaci o manjem uvozu jaja i nekih kategorija mesa ove godine. Iako nas neki prozivaju radi akcije "Kupujmo hrvatsko" ja ću ipak i ovog puta naglasiti kako svi mi možemo više kupovati domaće proizvode. Na taj način izravno čuvamo radna mjesta i potičemo novo zapošljavanje. Upravo radi promocije domaćih proizvoda u suradnji sa županijama pokrenut je projekt Doručak s hrvatskih farmi koji će nakon Siska i  Dubrovnika biti organiziran i u svim ostalim županijskim središtima, ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Velik dotok hrane iz Europske unije, koja se najviše doprema iz Njemačke (304 milijuna eura od siječnja do rujna 2016. godine), Italije (239 milijuna eura), Nizozemske (154 milijuna eura), Austrije (110 milijuna eura), te Španjolske (89 milijuna eura), više se smatra uvozom, objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

"Hrana koja na hrvatsko tržište dolazi iz pojedinih članica EU zapravo se ne smatraju uvozom, što znači da takvo trgovanje ne može biti ni limitirano ni zabranjeno. Najnoviji podaci ipak potvrđuju da je u siječnju ove godine naspram istog razdoblja u 2016. smanjen uvoz jaja za 22 posto, te mesa za 16 posto. Očekujemo da će se taj trend nastaviti do kraja godine te da će obuhvatiti i još neke kategorije proizvoda", naglašavaju u resornom ministarstvu.

Pokrivenost uvoza s izvorom nije na zavidnoj razini, pokazuju podaci Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. U spomenutom razdoblju tek je 62 posto uvoza pokriveno izvozom (vrijednim milijardu i 221 milijun eura), što je ipak porast u odnosu na godinu ranije, kada je izvoz "pokrivao" 58 posto uvoza.

Uz "uvoz" hrane iz Europske unije - koji zbog pravila slobodnog tržišta i nije uvoz - prehrambeni artikli se kupuju u zemljama CEFTE, Aziji, Africi, te u Sjevernoj i Južnoj Americi. Najveći trgovinski partneri su zemlje CEFTE, odnosno susjedne države iz kojih je uvezeno hrane za 140 milijuna eura. Iz američkih zemalja uvezeno je hrane za 76 milijuna eura, iz Afrike za dvadeset milijuna, dok su zemlje OPEC-a u Hrvatsku izvezle hrane za 13 milijuna eura. Najmanje je, zemljopisno gledano, hrane stiglo iz Oceanije, u vrijednosti od tri milijuna i 858 milijuna eura.

Podaci pokazuju da je sveukupno u prva tri kvartala uvezeno 1.924.470 tona prehrambenih artikala, od čega je najviše rashlađenog i zamrznutog svinjskog mesa. Svinjetine je uvezeno 57 tisuća tona, što je plaćeno 114 milijuna eura. Na listi najvećeg uvoza slijedeći su kruh, peciva, kolači i drugi pekarski proizvodi vrijedni 85 milijuna eura, koliko je investirano i u pripravke za životinjsku hranu.

Hrvati vole slatko - za čokoladu i proizvode s kakaom potrošeno je 82 milijuna eura, a za šećer 63 milijuna eura. Sir i skuta uvezeni su u vrijednost od 59 milijuna eura, dok je kave popijeno za 46 milijuna eura. Uljane pogače i biljna ulja, te mlijeko i vrhnje stajali su po 44 milijuna eura, dok je za uvoz 3.101 tone cigara i cigareta također plaćeno 44 milijuna eura. (Dubravko GRAKALIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter