Neuobičajeno kišovito i svježe ljeto mnoge je iznenadilo, a neki su i odahnuli jer ipak (još uvijek) nije stigla lanjska saharska vrućina i s njom ose i stršljeni poludjeli od žeđi koji su boravak na plaži činili nesnosnim.
Ekstremno suha i vruća ljeta prethodnih godina pa zatim kišovito ljeto potaknuli su rasprave o tome je li se klima promijenila i možemo li uopće još uvijek govoriti o klasičnoj podjeli na četiri godišnja doba sa svim njihovim obilježjima.
Prije tridesetak godina godišnja su doba, naime, imala sva obilježja o kakvima smo učili u udžbenicima, kaputi su se odijevali u listopadu, pa i rujnu, a nosili sve do svibnja, na more se moglo komotno i pješice po zvizdanu, bez bojazni od toplinskog udara.
Danas kaput odijevamo možda nekoliko dana godišnje, a pernate jakne i bunde doista moraju čekati imaginarno putovanje u Sibir.
Zbog čega je ovogodišnje ljeto neuobičajeno kišno? Je li riječ o normalnoj pojavi koja se periodično ponavlja ili o klimatskom poremećaju? Koji su uzroci?
Uputili smo ova pitanja dr. sc. Ivanu Güttleru, znanstvenom novaku u Službi za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), dobitniku Državne nagrade za prirodne znanosti za 2013. godinu.
- S obzirom da smo nedavno prošli tek prvu trećinu ljeta, moramo još pričekati s konačnom ocjenom čitave sezone. Ako govorimo o mjesecu lipnju, jer za srpanj još nemamo kompletne podatke, mjerenja DHMZ-a na području južne Hrvatske pokazuju da je iza nas vrlo kišan i ekstremno kišan lipanj u odnosu na referentno razdoblje 1961. - 1990.
Samo na osnovi mjerenja u jednom mjesecu ili sezoni ne možemo govoriti o klimatskim promjenama. Za to su potrebna višegodišnja mjerenja kroz nekoliko desetljeća. Nedavna istraživanja kolega s DHMZ-a ukazuju da na mnogim postajama u Hrvatskoj bilježimo negativan trend u ljetnim količinama oborine za razdoblje 1961. - 2010. Ovi trendovi su izraženi (statistički značajni) samo na postajama duž Jadrana i u Gorskom kotaru.
Istovremeno, trendovi temperature zraka na dva metra iznad tla su očitiji i možemo s većom pouzdanošću govoriti o zagrijavanju na području Hrvatske, ali i globalno, objašnjava Güttler.
Jedan od glavnih zadataka klimatologije je istražiti koliko su vremenske prilike rezultat klimatskih promjena, a koliko međugodišnje promjenjivosti u klimatskom sustavu. Ovo je, napominje, predmet intenzivnih istraživanja, no većina dokaza jasno ukazuje da je porast koncentracije stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti glavni uzrok opaženih promjena u temperaturi.
No, može li se govoriti o tome da se klima promijenila? Güttler veli da je izmjena godišnjih doba posljedica nagiba Zemljine osi rotacije i riječ je o veličini koja se mijenja, ali na vremenskoj skali od nekoliko desetaka tisuća godina.
- Glavna obilježja trenutnih godišnjih doba ćemo imati i dalje, no zbog trenda zagrijavanja kapute ćemo zimi nositi sve manje, a ljeta će biti vrlo topla, objašnjava. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU