U Ministarstvu turizma razmatraju uvođenje olakšica za domaće goste koje bi doprinijele razvitku turističke privrede u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i u drugim dijelovima zemlje izvan glavne sezone.
"Radi se o mjeri poticanja domaćeg turističkog prometa i to posebice u vremenu izvan glavne turističke sezone te naročito u kontinentalnom dijelu Hrvatske," kaže ministar turizma Anton Kliman.
Ministar turizma kaže kako slični primjeri postoje u još nekoliko zemalja, te kako se traži model koji bi pogodovao i građanima i turističkoj privredi.
"Želja Ministarstva turizma jest menadžirati turističke destinacije na domaćem tržištu te razmatramo modele kako to učiniti, između ostalog i mađarski model, ali i modele drugih zemalja," objašnjava Kliman i dodaje: "Konkretno, na mađarskom primjeru, radi se o dijelu regresa preko kojeg tvrtke svojim zaposlenicima daju dodatni namjenski iznos za smještaj, ugostiteljske usluge i rekreaciju. Odnosno, radi se o olakšicama za veću turističku potrošnju domaćeg gosta, koji je iznimno bitan za cjelogodišnji razvoj turizma."
Najavljenu mjeru - koju će domaći gosti sigurno prigrliti - ne donosi isključivo Ministarstvo turizma.
"Same modele ćemo dogovoriti s Ministarstvom financija i Ministarstvom poljoprivrede na način da se ne zadire u državni proračun. Time bismo omogućili veću turističku potrošnju izvan glavne turističke sezone, odnosno 365 dana godišnje," poručuje ministar Kliman te naglašava kako su preko hrvatskog veleposlanstva u Budimpešti i predstavništva Hrvatske turističke zajednice tražili sastanak s mađarskim povjerenikom za turizam.
"Sastanak će se svakako održati kroz svibanj," naglašava ministar Kliman.
Inače, uvođenje mađarske Szep ("szep" na tom jeziku znači "lijep") kartice moglo bi predstavljati značajno "proljepšanje" izgleda za boravak hrvatskog gosta na turističkim lokalitetima u Hrvatskoj. U Mađarskoj je uvođenje takve olakšice u pet godina, između 2010. i 2015. godine, povećalo broj noćenja domaćih gostiju za 29 posto, te povećalo prihod domaćeg turizma za 64 posto.
U susjednoj zemlji 26 i po tisuća tvrtki koristilo je "Szep karticu", što znači da je pogodnosti osjetilo milijun i tristo tisuća mađarskih građana. Oni su ostvarili promet od devedeset milijardi forinti (oko 290 milijuna eura), što su ga tvrtke uplatile svojim radnicima na "lijepe" kartice, da bi oni taj novac mogli potrošiti na ugostiteljske i turističke sadržaje. Tijekom 2015. petina turističkog prometa izvan Budimpešte, od strane domaćih gostiju, ostvarena je "szep" karticama.
Funkcioniranje "szep" kartice je jednostavno: tvrtka može svojim zaposlenicima, osim redovitih plaća, isplatiti 450 tisuća forinti na koje se naplaćuje manji porez nego na osobni dohodak. Taj se iznos na bankovne račune predviđene za "szep" kartice može uplatiti odjednom ili u nekoliko obroka, te ga korisnici mogu potrošiti u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno za rekreacijske usluge, ali ga ne mogu podići u gotovini.
Dio novca može se potrošiti za topli obrok, prijevoz na posao, troškove na početku školske godine, te uložiti u mirovinski ili zdravstveni fond, ali najmanje 250 tisuća forinti mora otići u "fondove" turizma i ugostiteljstva. (D. GRAKALIĆ)