U Hrvatskoj je lani, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), umrlo 162 dojenčadi dok je u 2012. godini zabilježeno 150 dojenačkih smrti. Tako je stopa dojenačke smrtnosti na tisuću živorođenih lani porasla na 4,06 s 3,59 na tisuću koliko je bila godinu dana ranije.
Prema zadnjim usporedivim podacima, prosjek dojenačke smrti u EU je u 2011. godini je bio 4 na tisuću živorođenih pri čemu je evidentna značajna razlika između starih članica EU s prosjekom od 3,6 promila u 2011. godini i 12 novih članica u kojima je lani stopa bila 5,5 promila. Ta je razlika, navodi HZJZ, u skladu s poznatim činjenicama da je dojenačka smrtnost povezana s djelotvornošću i mogućnostima sustava zdravstvene zaštite, ali i socijalno gospodarskim prilikama stanovništva.
Godinama su u Hrvatskoj među 10 vodećih uzroka dojenačke smrti bile kromosomopatije (sy Edwards, Patau, Down). Pokazatelji za prošlu godinu kazuju da više nisu među vodećim uzrocima, što se povezuje s unapređenjem antenatalne zaštite. Međutim, zabilježen je porast sindroma iznenadne dojenačke smrti, od 7 na 12. Stoga HZJZ ističe kako treba dodatno istražiti o kojim se populacijskim skupinama radi i je li ih bilo moguće izbjeći.
Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj se znatno ne razlikuju od uzroka dojenačkih smrti u razvijenim zemljama. Najčeći su zbog određenih patoloških stanja vezanih uz trudnoću (62,35 posto) ili porod i kongenitalnih anomalija (20,37 posto), a svi ostali uzroci sudjeluju u ukupnoj dojenačkoj smrtnosti sa 17,28 posto.
HZJZ ističe kako je smrtnosti od perinatalnih uzroka potrebno dodatno istražiti, vezano uz patologiju u trudnoći i/ili porodu te provesti analizu učinkovitosti organizacije perinatalne skrbi. To se posebno odnosi na mogućnosti liječenja djece vrlo niske i izrazito niske porodne težine i kratkog trajanja trudnoće u centrima treće razine, uz eventualne promjene i organizacijska poboljšanja koja se odnose na regionalizaciju, u svrhu preveniranja smrti koje je moguće izbjeći.
Najviše dojenčadi zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, u prvom danu života, te bi osiguravanje brzog intenzivnog neonatalnog liječenja uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu dovelo do povoljnijih ishoda, ističu u HZJZ-u navodeći kako je to vidljivo i iz pokazatelja većine zemalja EU-a.
Od tranzicijskih zemalja Češka, Estonija i susjedna Slovenija, već čitav niz godina imaju vrlo nisku dojenačku smrtnost, dok druge zemlje u okruženju imaju više stope smrtnosti. (Gabrijela GALIĆ/NL)