Hrvatski pčelari: Ove godine 90 posto manje meda

Ilustracija (Foto: Arhiva)
Ilustracija (Foto: Arhiva)

Hrvatski pčelari će ove godine proizvesti tek oko 10 posto od prosječne godišnje proizvodnje meda, ali imaju zaliha pa se veći nedostaci na našem tržištu neće osjetiti, izjavio je na 3. međunarodnom simpoziju o pčelinjim proizvodima predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek.

Naveo je da je prosječna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj oko 7000 tona, a izvozna kvota, odnosno višak, koji se proizvede za EU, oko 1500 tona. Bilek je naglasio da je ova godina loša za hrvatske pčelare i da to iziskuje dodatne napore i investicije, prije svega u liječenje i tretiranje pčela te pripremu pčelinjih zajednica za zimu. Stoga će pčelari ove godine morati uložiti puno više nego su dobili proizvoda iz pčelinjih zajednica, rekao je Bilek dodavši da nije riječ samo o medu, nego i o propolisu, matičnoj mliječi i drugim proizvodima.

No istaknuo je da se hrvatski građani ipak neće morati bojati nedostatka meda u hrvatskim trgovačkim lancima, prije svega kod hrvatskih pčelara, da pčelari uvjek imaju određene zalihe meda, koji, ako je dobro uskaladišten, može trajati više godina, te da se veći nedostatak na hrvatskom tržištu neće osjetiti. Dodao je da će se cijene meda, prodanog 's kućnog praga' vjerojatno povećati za 15 do 20 posto.

Na upit o uzrocima manje proizvodnje, Bilek je rekao da su oni su prije svega vremenski, da je prošla zima bila izrazito topla, proljeće također, ali da ni jedna pčelinja paša nije prošla bez velikih kiša. Govoreći o mogućnostima proizvodnje u Hrvatskoj, istaknuo je da je Hrvatska, zbog prirode i čistog okoliša, pogodna za pčelarenje, ne samo za hobističku, nego i profesionalnu proizvodnju.

Na skupu smo čuli da je naš med vrlo kvalitetan, tražen i cijenjen u europskim razmjerima, rekao je dodavši da je želja pčelara da njihovi proizvodi ne idu na tržište bez naziva i u bačvama, nego da se za njih, posebice med, napravi dobra marketinška priprema i da ga se prodaje kao hrvatski zdravi pčelinji proizvod. Nažalost, ulaskom u EU i mi smo osjetili dio tereta, po pravilniku i standardizaciji EU morali smo dozvoliti miješanje meda, pa upozoravamo građane da na deklaracijama dobro pročitaju što kupuju, rekao je Bilek i preporučio kupcima da med kupuju izravno kod pčelara.

U vezi s patvorenim medom, za kojeg je rekao da ga vjerojatno ima nešto i u Hrvatskoj i u cijeloj EU, Bilek je rekao da se o tome, tj. o utvrđivanju autentičnosti meda, izrađuje pravilnik i na svjetskoj razini te da je Hrvatski pčelarski savez pokrenuo više akcija kako bi se pronašli patvoreni proizvod i uklonili s tržišta. Prema podacima sa skupa, EU nastoji povećati svoju proizvodnju meda, procjenjuje se da su potrebe tog tržišta oko 550.000 tona, a uvozi se gotovo trećina. Na trodnevnom simpoziju, koji završava danas u Opatiji, o temama pčelarske proizvodnje razgovarali su stručnjaci iz 30-ak zemalja, a održana je i godišnja sjednica Međunarodne komisije za med. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter