Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u zadnjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto BDP-a, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata, a analitičari očekuju njegov daljnji rast.
Prema podacima europskog statističkog ureda, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu.
"Zadržan je lagani uzlazni trend javnog duga u prvom tromjesečju, što je u skladu s očekivanjima. Do kraja godine procjenjujemo da bi njegova razina mogla dosegnuti 73 posto BDP-a, ili nominalno oko 237 milijardi kuna", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Kako ističe, u drugom tromjesečju vidjet će se u javnom dugu i nedavno zaduženje države od 1,25 milijardi eura na tržištu.
"Porast javnog duga posljedica je ponajviše proračunskog deficita, koji će prema našim prognozama ove godine biti malo iznad 5 posto BDP-a", navodi Kovač.
Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria, također ističe da je proračunski deficit jedan od glavnih pokretača rasta javnog duga.
"Postojan primarni proračunski deficit, sve veći kamatni troškovi i odgoda reformi pridonijeli su snažnom rastu duga opće države, koji je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna, ili 19,9 posto. Unatoč velikom proračunskom manjku, prvo tromjesečje donijelo je bitno usporavanje rasta javnog duga, što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju 2013. za financiranje u prvoj polovici godine, kad su i najveća ovogodišnja dospijeća", kaže Živković-Matijević.
Smatra da zbog sporosti restrukturiranja u javnim poduzećima, u sektoru prometa, koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava, rizik od nastavka rasta duga ostaje prisutan.
Udjel javnog duga raste i zbog toga što je BDP i dalje u silaznoj putanji, dok je inflacija izuzetno niska.
"Zbog izostanka rasta gospodarstva i niske inflacije, dodatno se pogoršava taj omjer. Kada bi, primjerice, BDP rastao za četiri, a dug za tri posto, udjel bi se smanjivao. No, kako u ovoj godini očekujemo pad BDP-a za 0,5 posto, to će biti dodatni uteg u kalkulaciji udjela javnog duga u BDP-u", kaže Alen Kovač. (Hina)