Gužve na granicama mogao bi uskoro "pojačati" još jedan novitet

(M. MIJOŠEK)
(M. MIJOŠEK)

Tko se jednom opeče, i na hladno puše: nakon što su nova EU pravila izazvala nesnosne gužve na hrvatskim granicama, Hrvatska će, izvjesno je, još opreznije pristupiti raspravama o novoj europskoj uredbi kojom bi se od građana država kojima ne treba viza za EU tražilo da se unaprijed, prije putovanja, prijave kroz poseban sustav. Prijedlog o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) u studenom prošle godine predstavila je Europska komisija, a o njemu se trenutno raspravlja u radnoj skupini Vijeća EU.

Prema tom prijedlogu, građani ne-članica Unije, kojima ne treba viza za schengensko područje, morali bi prije dolaska ispuniti jednostavan obrazac, platiti pet eura (ako su stariji od 18 godina) i na taj način dobiti posebno odobrenje za ulazak u EU. Sličan sustav već primjenjuju, primjerice, Sjedinjene Američke Države. Registracija bi se obavljala putem internetske stranice ili mobilne aplikacije. Komisija je lani istaknula da je postupak za izdavanje odobrenja jednostavan i brz, da je za ispunjavanje zahtjeva potrebno svega desetak minuta te da bi se u većini slučajeva odobrenje izdalo u nekoliko minuta.

No, kako doznajemo, u dosadašnjim raspravama o ovom prijedlogu Hrvatska je iznijela nekoliko bitnih primjedbi koje bi trebalo razriješiti prije nego se novi sustav uspostavi. Jedno od otvorenih pitanja je što s ljudima koji prije putovanja nisu podnijeli zahtjev ili, pak, uopće nemaju pristup internetu pa se ne mogu na taj način registrirati. Prema neslužbenim informacijama, u raspravama se kao rješenje predlagalo da se na graničnim prijelazima postave posebni kiosci za registraciju. Naši izvori, međutim, upozoravaju da bi to moglo značiti ponavljanje nedavnih nemilih scena s hrvatskih granica - dugačka čekanja i gužve dok se ljudi na samoj granici pokušavaju registrirati.

Za Hrvatsku je još i bitnije da se novi sustav primjenjuje na vanjskim granicama EU-a, a ne vanjskim granicama Schengena. Nedavno pooštravanje graničnih kontrola pokazalo je zbog čega je ta distinkcija presudna: vanjska granica Schengena je na zapadnim granicama Hrvatske, prema Sloveniji i Mađarskoj. Iako se Hrvatska nada da će u skoroj budućnosti i sama postati članica Schengena, u hrvatskom stajalištu naglašava se da bi se novi sustav morao primjenjivati isključivo na vanjskim granicama EU-a - što znači na granicama prema državama koje nisu članice EU-a. Isti stav ponovio je nedavno i saborski Odbor za pravosuđe čiji predsjednik Orsat Miljenić upozorava da bi uvođenje novog sustava na zapadnim hrvatskim granicama bilo katastrofalno.

Plenkovićev apel na Sloveniji

Premijer Andrej Plenović u četvrtak je uputio apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenih provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica.

»Vlada je notificirala države članice EU-a i Europsku komisiju (EK) o prelasku sa sustavnog kontrola na granicama sukladno uredbi o pojačanoj kontroli schengenskih granica, na tzv. ciljanu kontrolu«, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak te naveo da su MUP, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te njegov kabinet »angažirani u dijalogu i s Mađarskom i sa Slovenijom«.

Jutros je, kazao je, razgovarao i sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom te je još jednom apelirao da i Slovenija prijeđe sa sustavnog režima kontrole vozila na granici na tzv. ciljani.

Sustavna kontrola podrazumijeva skeniranje svake isprave, neovisno je li riječ o državljanima EU ili ne, a to, naravno, kazao je premijer, izaziva velike gužve i dugotrajna čekanja i na slovenskoj i na hrvatskoj granici.

Režim ciljane kontrole, na koji je prešla Hrvatska, podrazumijeva da će hrvatska granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno, čime će se, dodaje premijer, ubrzati protok s hrvatske strane.

»Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo, ne samo naše. Jer mnogi od tih putnika putuju i dalje, pogotovo pred uskrsne blagdane«, rekao je premijer.

Nada se da će biti pronađeno neko privremeno rješenje dok traju blagdani, a Hrvatska će, kaže, činiti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje.

»Najlakše bi bilo, naravno, postati članica 'Schengena', ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa«, poručio je.

Te su poruke, ponovio je, artikulirali prema EK, a ponovno će to učiniti i idućih dana i tjedana u svim kontaktima. (Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ, Hina)


Podijeli: Facebook Twiter