Britanska vrata otvorena samo visokoobrazovanima

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Nije moguće predvidjeti razmjere migracije iz Hrvatske, ali prijašnje iskustvo pokazuje da postoji vjerojatnost značajnog priljeva potencijalnih radnika u Veliku Britaniju nakon pristupanja Europskoj uniji ako tržište rada ostane otvoreno". Ovim je riječima britanska vlada nedavno objasnila svome parlamentu i javnosti zašto i nakon 1. srpnja 2013. godine namjerava zadržati ograničenja za zapošljavanje radne snage iz Hrvatske, pogotovo kad su u pitanju ljudi s nižim obrazovanjem.

Sve zemlje članice EU-a imaju pravo i nakon ulaska Hrvatske zadržati postojeća ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. Te mjere mogu trajati od dvije do najviše sedam godina nakon pristupanja. Hrvatska smije uzvratiti na isti način - ograničiti zapošljavanje europskih radnika iz država koje su primijenile restrikcije na Hrvatsku.

Unatoč tome što se datum ulaska u Uniju približava, sve zemlje još nisu donijele odluku o tom pitanju. No, Velika Britanija još je ranije najavila da će ograničenje primijeniti na svaku buduću članicu, iako je službeni stav vlade u Londonu da imaju malo razloga vjerovati da će, nakon pristupanja, hrvatski građani pohrliti na Otok. Ipak, oprezni Britanci pozivaju se na prijašnja iskustva, primjerice, s Poljacima, Rumunjima i Bugarima, ali i Litvancima.

Britanske vlasti svjesne su da je Hrvatsku teško uspoređivati s Poljskom ili Rumunjskom koje imaju daleko više stanovnika. No, upozoravaju na primjer Litve čija je populacija manja od hrvatske, ali je broj državljana Litve koji žive u Britaniji porastao gotovo deset puta otkad je Litva ušla u EU. Iz analize nadležnih britanskih tijela jasno je i to da će visokokvalificirani radnici i dalje bez posebnih poteškoća moći dobiti radne dozvole te da London više brine mogući dotok nekvalificirane i niskokvalificirane radne snage što je i glavni razlog zadržavanja postojećih ograničenja.

Onima koji traže posao bit će, međutim, još važnije kako će se prema njima postaviti zemlje koje su tradicionalno privlačile hrvatsku radnu snagu. Slaže se s time i ekonomski stručnjak Damir Novotny koji procjenjuje da bi, primjerice, Njemačka, Austrija ili Italija mogle ako ne sasvim otvoriti svoja tržišta rada, onda barem olakšati i pojednostaviti zapošljavanje radnika iz Hrvatske.

- Te zemlje trebaju našu radnu snagu, kao i dosad. U Njemačkoj su jako traženi sezonski radnici, primjerice, u sezoni branja jagoda i šparoga. U Italiji su naši ljudi traženi u uslužnim djelatnostima, ističe Novotny koji smatra da bi to moglo biti rizično za hrvatsko tržište kojemu bi, u nekim segmentima, moglo nedostajati radne snage. (Irena FRLAN/NL)


Podijeli: Facebook Twiter