Tek što je bivši lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli preuzeo funkciju ministra turizma podignut je PDV na ugostiteljstvo, što ugostitelji nisu dobro primili, a bilo je tu i prosvjeda poput onoga gdje su izviždali njegovog pomoćnika u Split. Sam kaže da niti jednog ministra na početku mandata nije dočekalo toliko "udarac" i kritika.
- Je li baš trebalo dignuti PDV na ugostiteljstvo?
- Nisam sretan radi toga i sigurno bih bio sretniji da je danas PDV 10 posto. Međutim, moram sagledavati sveukupni paket, a to je 15 zakona koje su Europa i MMF od nas očekivali. To se moralo učiniti negdje i nauštrb nečega što možda meni, a ni resoru nije odgovaralo. Ovih dana imam sastanak s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore i hotelijera koji će doći s određenim prijedlozima, gdje oni vide da bi im se moglo pomoći, poput ukidanja nekih parafiskalnih nameta. Sada od njih očekujem prijedloge i da nastavimo suradnju bez obzira na neke nesuglasice.
- Koliko će to utjecati na poslovanje vanpansiona u 2017.?
- Hrvatska gospodarska komora će nam dati rezultate njihovih sondiranja kojeg radi s povjerenstvom zaduženim za fiskalnu, poreznu i monetarnu politiku, pa ćemo znati što to znači kratkoročno i dugoročno i gdje bismo trebali intervenirati te pronaći kompenzacijske mjere.
- Nedavno smo od saborskog zastupnika Siniše Hajdaša Dončića čuli da bi Ministarstvo turizma trebalo ukinuti, jer da o svim zakonima koji se tiču turizma odlučuju drugi resori. Kako to komentirate?
- Pitao bih ga zašto to nije učinio kada je on bio "u sedlu". Tada je mogao "zatvarati i otvarati" kako god je mogao i htio, ali tada su bili u koaliciji s IDS-om pa je vjerojatno morao pitati IDS, a oni mu to ne bi dozvolili. Sada kada nije u toj situaciji, on bi zatvarao ministarstvo, ali više politički, a ne s pravim rezonom. Jer pravi rezon jako dobro zna. Primjerice, u ovih mjesec dana smo toliko radili na zdravstvenom turizmu da smo isprovocirali Ministarstvo zdravstva da krene s pripremama izmjena zakona koji se čekaju godinama i koji omogućuju investicije u zdravstveni turizam. Zašto SDP nije mijenjao te zakone? U ovom trenutku stoji 300 milijuna eura investicija u zdravstveni turizam s građevinskim dozvolama.
Ministarstvo je horizontalno tijelo koje djeluje s još sedam do deset ministarstava. Mi smo ti koji trebamo koordinirati ostala ministarstva i to stoji u Strategiji razvoja hrvatskog turizma. Konačno ćemo u siječnju imati prvu koordinaciju ministara koju dugo nitko nije napravio u svezi akcijskih planova koji su napravljeni u sklopu te strategije. Ne želim da na tim planovima ostane prašina, nego ih pokrećemo.
- Istaknuli ste da će se vam jedan od prvih poteza biti rješavanje pitanja turističkog zemljišta. Na koji način mislite riješiti taj problem za koji dosad očito nije bilo političke volje?
- To je jedan o najvećih problema koji trenutno turizam ima. Već smo odradili nekoliko sastanaka povjerenstva koje se time bavi. Zaokružili smo svoj prijedlog i s njime idemo prema Ministarstvu državne imovine, a onda će se uključiti i DORH. Ne bi bilo fer da izađemo u javnost s prijedlogom prije nego ga vidi Marićevo ministarstvo i DORH, ali vrlo je konkretan. Pedeset posto starog zakona ćemo zadržati, a jedan od prijedloga je i da ostane suvlasnička zajednica države i hotelijera u kampovima. Radili su ga stručnjaci, a ne političari, među ostalim hotelijeri, vlasnici kampova, odvjetnički timovi.
Vjerujem da će se prijedlog zakona usvojiti do kraja 2017. godine. Da je taj problem riješen prije pet ili sedam godina, to naglašavam radi onih koji su kočili taj zakon, onda vjerojatno ne bismo bili rješavali PDV na ovaj način. jer bi investicije na turističkom zemljištu dale dovoljno dodatnih vrijednosti.
- Iz kojeg se razloga projekti na Brijunima nisu realizirali, a za odrađeni posao konzultantska tvrtka Horwath Consulting dobila višemilijunske iznose? Zašto je stala Brijuni Riviera?
- Kud sretnije Ministarstvo turizma da krenu ti projekti! Tu bi se moglo zavrtjeti ukupno osam milijardi eura investicija. Međutim, tu smo malo vezanih ruku jer ovisimo o drugim ministarstvima. Namjeravam uskoro sjesti s ministrom Dobrovićem, dakle Ministarstvom zaštite okoliša koje odrađuju projekte vezano za otočje Brijuni. Četrdeset posto tog projekta je odrađeno. Nama je u interesu da to probudimo. Što se tiče Brijuni Rivijere, raspisivanje natječaja za određene lokacije bilo je u nadležnosti DUUDI-ja. Nikog tu ne prozivam. Ekipiranost nam je slabija strana, a apetiti su nam veliki.
- Je li izgledno da se Brijuni Riviera do kraja mandata ove Vlade pokrene s mrtve točke?
- Je, da. Vrlo odgovorno to tvrdim.
- Zašto se dosad nisu raspisali natječaji, primjerice za Saccorggianu i Muzil?
- Vjerujem da će se to dogoditi svakako u ovom mandatu. Sada imamo političku snagu Ministarstva državne imovine. Prije svega treba ga kvalitetno ekipirati.
- Bivši ministar turizma Darko Lorencin pred kraj svog mandata pokrenuo je prijedlog novog zakona o turističkim zajednicama, međutim, naišao je na velik otpor turističke javnosti. Hoćete li vi išta mijenjati u tom smislu?
- Ni ja nisam bio suglasan s tim prijedlogom zakona kao gradonačelnik Malog Lošinja. Koristit ćemo neke dijelove tog prijedloga, kao što je jačanje DMO-a (destinacijskih menadžment organizacija). S eVisitorom smo dobili brojača noćenja, a sada treba upravljati svojom destinacijom. Mi smo u Malom Lošinju to pokrenuli 2006. godine da bi imali rezultate tek 2015./16. Tome smo podredili sve - od prostornih planova i svih mogućih studija marketinga.
To je cilj, da TZ-i budu pokretač jedne destinacije i da upravljaju njome. Postojeći kadar se dakle mora doškolovati i prekvalificirati da bi se mogli odazvati svim izazovima. Istra je u tom segmentu puno napredovala i zato ima dvije do tri destinacije koje iskaču. Stoga ima i više investitora.
Također, dat ćemo mogućnost i da se, ako to žele, TZ-i spajaju regionalno i gradski. PPS je dobar promjer objedinjavanja gradova na zajedničkim projektima i to će se nastaviti.
Bit će i promjena oko raspodjele novca. Ići ćemo prema decentralizaciji. Pokušat ćemo donijeti taj zakon do kraja iduće godine, ili u prvom kvartalu 2018., a do 1. srpnja iduće godine dat ćemo prijedlog novog zakona o boravišnoj pristojbi. Moj je prijedlog da se dade zakonski okvir boravišne pristojbe "od do" te da turistička struka odlučuje o visini pristojbe. Postojat će i mogućnost da pojedini dijelovi gradova imaju različitu pristojbu. Pokušat ćemo i da se na pravičniji način dijeli turistička članarina te boravišna pristojba iz nautike.
- Hoćete li i na koji način nastaviti s projektom Cro kartice?
- Za Cro karticu u 2017. imamo osigurano pet milijuna kuna. Tijekom ove godine napravit ćemo pripremu da bi s time krenuli u 2018., a nadam se da ćemo time dignuti turizam na kontinentu. Vjerujem da će im to donijeti benefite i zapošljavanje.
- Koliko ste zadovoljni radom HTZ-a i aktualnog direktora? Hoće li biti promjena?
- Imam neke projekcije kako vidim rad HTZ-a koje nisu identične sadašnjima. Dao sam prijedlog otvaranja kongresnog ureda. Kada se pokrene zdravstveni turizam, na njemu će trebati netko raditi. Netko će morati kvalitetno odrađivati i kontinentalni turizam. Vidjet ćemo što dalje s predstavništvima HTZ-a u inozemstvu, kako ih se može više uključiti u rad i kvalitetnije iskoristiti njihovo znanje i iskustvo. Svakako nije dobro da nemamo više svoj ured u Aziji. Tamo vidim najveće mogućnosti za proširenje turističke sezone, a razgovaramo i o otvaranju novih aviolinija.
- Što očekujete od 2017. turističke godine prema aktualnom stanju na tržištima?
- Najave su vrlo dobre. Europska razina rasta za 2017. je na razini od tri posto, a mi trenutno bilježimo rast u bukingu između tri i četiri posto. Vjerujem da ćemo u konačnici biti iznad europskog prosjeka. (Barbara BAN)