BDP: Gospodarstvo provirilo iz recesije

(N. LAZAREVIĆ)
(N. LAZAREVIĆ)

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju 2014. za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njegov prvi rast nakon pada 12 kvartala zaredom, no analitičari u ovoj godini ne očekuju značajniji zamah.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,3 posto na godišnjoj razini. Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada, a rast je i nešto veći nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,2 posto na godišnjoj razini. Pritom je njih četvero očekivalo rast između 0,1 i 1 posto, troje stagnaciju, a jedan pad od 0,3 posto.

Premda je rast BDP-a nevelik, to je treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine.

"Rast BDP-a zahvaljuje se nastavku rasta izvoza i povoljnijim trendovima u osobnoj potrošnji, na što su ukazivali podaci iz trgovine na malo", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Promet u trgovini na malo porastao je u posljednjem lanjskom tromjesečju za 2,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je u prosincu skočio 2,6 posto, najviše od polovice 2013. godine. Zbog toga je pad konačne potrošnje ublažen na 0,6 posto.

"Međutim, pad kapitalnih ulaganja i dalje predstavlja prepreku za dinamičniji rast gospodarske aktivnosti. Za održiviji oporavak gospodarstva ključno je neutralizirati fiskalne rizike, koji prijete makroekonomskoj stabilnosti", kaže Šantić.

I Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, ističe da rast gospodarstva koči pad investicija i slabost državne potrošnje.

Prema podacima DZS-a, državna potrošnja oslabila je u posljednjem lanjskom kvartalu za 0,5 posto na godišnjoj razini, dok su bruto investicije u fiksni kapital pale 3,7 posto.

Pozitivno je, pak, na BDP utjecao rast izvoza roba i usluga za 4,5 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije, što se zahvaljuje jačanju gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera.

Rast izvoza izazvao je, pak, jačanje industrijske proizvodnje, koja je u četvrtom kvartalu 2014. porasla 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je u prosincu zabilježila skok od 5,3 posto, najviše od početka recesije 2009.

Zahvaljujući rastu u četvrtom tromjesečju, pad gospodarstva u cijeloj prošloj godini ublažen je na 0,4 posto, što je manji pad nego u 2013. kada je BDP skliznuo 1 posto.

Premda je gospodarstvo u proteklom kvartalu provirilo iz recesije, makroekonomisti su i dalje oprezni po pitanju oporavka gospodarstva.

"Ove godine očekujem pozitivnu stopu rasta, ali će i dalje biti skromna. Bit će i niža u odnosu na usporedna gospodarstva zbog strukturnih slabosti i činjenice da se reforme nisu provodile dovoljno brzo i efikasno", kaže Zdeslav Šantić.

U anketi Hine, provedenoj prije tjedan dana, osam makroekonomista procjenjuje da će u prosjeku ove godine BDP porasti 0,1 posto. Pritom njih troje očekuje rast između 0,2 i 1 posto, dvoje stagnaciju, a troje pad između 0,2 i 0,5 posto.

"U 2015. očekujemo stabilizaciju domaće potražnje, što zbog deflacijskih pritisaka, a što zahvaljujući poreznim promjenama od početka godine. Očekujemo i dalje pozitivan utjecaj neto izvoza, ali i nastavak pada investicija, premda manji nego lani. Riječju, BDP bi ove godine mogao stagnirati, bez izgleda za neki veći rast, ali ni pad", zaključuje Kovač.

Od početka krize, prije šest godina, Hrvatska je izgubila oko 12,4 posto realnog BDP-a, vrativši se tako na razine iz 2004. i 2005. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

"Iako je s podacima za posljednje tromjesečje Hrvatska statistički izašla iz recesije, preduvjeti za održiv oporavak i rast, nažalost, još uvijek nisu stvoreni. Naime, dugotrajna kriza posljedica duboko ukorijenjenih unutarnjih slabosti. U prošlom i tekućem razdoblju učinjeni su tek minimalni pomaci, nedovoljni za pokretanje rasta. Stoga u 2015. godini u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama", zaključuju analitičari RBA. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter